DEN HAAG, 17. travnja (Hina) - Subpoena nije utemeljena na međunarodnom pravu, izdavanje takvih naredbi je nepotrebno i štetno, izjavio je u četvrtak u Den Haagu hrvatski veleposlanik pri UN-u dr. Ivan Šimonović.
DEN HAAG, 17. travnja (Hina) - Subpoena nije utemeljena na
međunarodnom pravu, izdavanje takvih naredbi je nepotrebno i štetno,
izjavio je u četvrtak u Den Haagu hrvatski veleposlanik pri UN-u dr.
Ivan Šimonović. #L#
Izlažući pred Prvostupanjskim sudbenim vijećem Međunarodnog suda za
ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, (ICTY),
stajalište Republike Hrvatske o pitanju može li Haški sud izdavati
subpoene suverenim državama, dr. Šimonović je rekao da "koncept
subpoene ne postoji ni u sudskom Statutu niti u Međunarodnom pravu.
Ako se hoće inzistirati na novoj praksi, onda se to mora primjenjivati
prema svim državama jednako, zbog načela suverene jednakosti država,
što je osnovna postavka Povelje UN-a i Međunarodnog prava".
Dr. Šimonović je istaknuo da Republika Hrvatska želi pomoći Sudu da
donese pravilnu odluku o tom vrlo delikatnom pitanju te da je ona
jedna od zemalja koja je tražila osnivanje Međunarodnog kaznenog suda
i da će ga i dalje podržavati.
Naglašavajući da Statut ne spominje mogućnost izdavanja subpoene, dr.
Šimonović je rekao da je "jasno da Sud nema ovlasti da upućuje
subpoene suverenim državama. Da je Vijeće sigurnosti UN-a htjelo dati
Sudu takve iznimne ovlasti - ovlasti koje bi uvele novu praksu u
Međunarodnom pravu, u postupku s državama - ono bi to sasvim jasno
ustvrdilo".
Veleposlanik Šimonović je istaknuo da Hrvatska ne može prihvatiti
upotrebu subpoene protiv njezinih državnih dužnosnika. "Prema Statutu
i Pravilima o postupku i dokazima, države su obvezne surađivati sa
Sudom a ne pojedina vladina tijela ili pojedini dužnosnici", rekao je
dr. Šimonović. "Sva nacionalna zakonodavstva zabranjuju da dužnosnici
objavljuju i predaju državne dokumente bez prethodnog odobrenja
relevantnih državnih tijela", dodao je dr. Šimonović.
"Točno je da države moraju surađivati sa Sudom, međutim država sama
odlučuje koje će tijelo surađivati sa Sudom. Zahtjevi državnom
dužnosniku da preda dokumente i da pomognu Sudu, ne samo da su u
suprotnosti s Međunarodnim pravom, nego su također i prijetnja za
unutarnji zakonski poredak", rekao je Šimonović.
Iz tog razloga, nastavio je dr. Šimonović, kad Sud treba neke
dokumente ili kad traži neki drugi oblik suradnje, te zahtjeve treba
uputiti vladinu Uredu za suradnju sa Sudom. "Zahtjevi upućeni drugim
kanalima ne obvezuju Republiku Hrvatsku, jer se protive međunarodnom
pravu i unutarnjem zakonskom poretku.
Čak kad bi Sud i imao ovlasti da izdaje subpoene suverenim državama,
Hrvatska to smatra nepotrebnim i nekorisnim jer ne postoje sankcije
koje bi poduprle takav nalog, rekao je dr. Šimonović. Jedina dostupna
sankcija za neispunjenje zahtjeva Suda, je prema Statutu i Pravilima o
postupku i dokazima, obavještavanje Vijeća sigurnosti UN-a, dodao je
hrvatski veleposlanik.
Izdavanje subpoene je uvredljivo i štetno jer ugrožava suverenost
država i povećava otpor protiv suradnje države sa Sudom. Isto tako,
time se stvara presedan koji će povećati sumnjičavost i otežati
stvaranje stalnog Međunarodnog kaznenog suda, i učiniti ga manje
vjerojatnim, istaknuo je dr. Šimonović.
Dr. Šimonović se suprotstavio i argumentu tužiteljstva, da postoje
države "krivci", kojima se mogu upućivati subpoene i druge države
kojima se to ne može činiti. Time se uvode različite kategorije
država, a hrvatski građani ne mogu prihatiti da budu građani "države
drugog reda", rekao je dr. Šimonović.
Nakon dr. Šimonovića izlagali su pravni savjetnici dr. Ivo Josipović
i američka odvjetnica Kate Barragona. Oni su iznijeli pravne argumente
kako bi potkrijepili stajalište Republike Hrvatske.
(Hina) sv sd
171520 MET apr 97