LONDON, 15. travnja (Hina) - Hrvatski ministar financija Božo Prka, koji je u svojstvu predstavnika Hrvatske sudjelovao u radu odbora guvernera Europske banke za obnovu i razvoj u Londonu, razgovarao je u utorak o dosadašnjim i
budućim oblicima angažmana EBRD-a u Hrvatskoj s njenim predsjednikom Jacquesom de Larosiereom (Žak de Larozjer).
LONDON, 15. travnja (Hina) - Hrvatski ministar financija Božo Prka,
koji je u svojstvu predstavnika Hrvatske sudjelovao u radu odbora
guvernera Europske banke za obnovu i razvoj u Londonu, razgovarao je u
utorak o dosadašnjim i budućim oblicima angažmana EBRD-a u Hrvatskoj s
njenim predsjednikom Jacquesom de Larosiereom (Žak de Larozjer). #L#
De Larosiere je pozdravio spremnost Hrvatske da u potpunosti
sudjeluje u udvostručenju temeljnog kapitala EBRD-a. Hrvatska će svoj
udio u EBRD-u povisiti za 3.646 dionica u nominalnoj vrijednosti od po
10.000 ECU-a te će njen udio u temeljnom kapitalu te međunarodne
financijske ustanove iznositi 72,92 milijuna ECU-a.
Znajući koristiti EBRD-u za značajne zajmove vezane uz
infrastrukturne projekte, Hrvatska se pokazala jednim od najaktivnijih
dioničara EBRD-a, istaknuo je Prka. Samo prošle godine EBRD-ove
investicije u Hrvatsku iznosile su 157 milijuna ECU-a, čime je
Hrvatska zauzela četvrto mjesto (od 26 zemalja) mjereno po iznosu
investiranog kapitala EBRD-a.
U pitanju diferenciranog pristupa EBRD-a prema svojim tranzicijskim
članicama, Hrvatska podržava tzv. "stupnjevani pristup" EBRD-a, kojim
će ta banka oblik financiranja - zajmovima ili vlastitim kapitalom -
prilagoditi stupnju gospodarske razvijenosti zemalja u koje ulaže,
kazao je Prka. To u praksi znači za Hrvatsku, za koju se smatra da je
postigla viši stupanj tržišnog gospodarstva, da će EBRD više izravno
ulagati u hrvatsko gospodarstvo, poglavito u obliku vlastitog kapitala
u mala i srednja poduzeća, da će se ići na joint-venture sa stranim
partnerima i da će usporedno tome zajmova biti sve manje, objasnio je
ministar Prka.
Nadalje, Prka je s de Larosiereom razgovarao o privatizaciji banaka i
javnih poduzeća. Hrvatski model prelaska na tržišno gospodarstvo de
Larosiere je ocijenio pozitivnim, no kritički se osvrnuo na zastoj u
restrukturiranju javnog sektora.
Tijekom zasjedanja odbora guvernera EBRD-a, hrvatsko izaslanstvo,
sukladno mnogim drugim, podržalo je poziv de Larosiereu, da se
prihvati drugog mandata na dužnost predsjednika banke, te je poduprlo
nastojanja banke da glavninu svojih operacija ubuduće ostvaruje u
privatnom sektoru.
(Hina) miz sb
152026 MET apr 97