ZAGREB, 4. travnja (Hina) - "Globalna uzbuna, globalni odgovor", geslo je ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja i, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), posvećen je poblematici nadirućih
zaraznih bolesti u svijetu. Hrvatska, zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji praćenja i nadzora zaraznih bolesti zauzima u svijetu visoko mjesto u prevenciji zaraznih bolesti, a dvije najefikasnije mjere koje provode zavodi za javno zdravstvo u Hrvatskoj jesu pravodobno cijepljenje i kontrola vode, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) voditelj Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti prof. dr. Berislav Borčić.
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - "Globalna uzbuna, globalni odgovor", geslo
je ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja
i, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), posvećen
je poblematici nadirućih zaraznih bolesti u svijetu. Hrvatska,
zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji praćenja i nadzora zaraznih
bolesti zauzima u svijetu visoko mjesto u prevenciji zaraznih bolesti,
a dvije najefikasnije mjere koje provode zavodi za javno zdravstvo u
Hrvatskoj jesu pravodobno cijepljenje i kontrola vode, rekao je na
današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za javno
zdravstvo (HZJZ) voditelj Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti
prof. dr. Berislav Borčić. #L#
Prema podacima epidemiološke službe Zavoda, u Hrvatskoj su u
iskorijenjene difterija i poliomelitis (dječja paraliza). U
posljednjih deset godina neznatan je broj slučajeva obiljelih od
tetanusa, a posebno je značajno da u ratu nije zabilježen niti jedan
slučaj, ističe dr. Borčić. Prošle godine prvi puta u povijesti
praćenja zaraznih bolesti u nas nije zabilježen niti jedan slučaj
trbušnog tifusa, a smanjen je i pobol od ospica, zaušnjaka i rubeole.
S druge strame, ističe voditelj odjela za epidemiologiju zaraznih
bolesti, značaj problem predstavljaju tuberkuloza, bolesti trovanja
hranom i sida, od koje je počevši od prvog slučaja 1986. do danas
bolovalo 109 osoba, među kojima je 69 umrlo. Tu su i virusni hepatitis
B, koji se širi krvlju i spolnim odnosom, ali za koji postoji cjepivo,
te hepatitis C, koji danas predstavlja svjetski problem jer uzrokuje
kroničnu upalu jetre koja završava karcinomom i za koji cjepivo još
nije otkriveno. Obje vrste hepatitisa, po riječima dr. Borčića, u
Hrvatskoj nisu u porastu, a godišnje od hepatitisa C oboli između 250
i 300 osoba.
"Do nedugo se govorilo da su zarazne boelsti u svijetu pobijeđene,
ali mnoge od poznatih su se ponovno pojavile i proširile", ističe dr.
Borčić. "U zadnjih 20 godina javilo je 30-ak novih zaraznih bolesti
(sida, hepatis C i D), sve češća je rezistencija na antibiotike pa
raste potreba za bolničkim liječenjem što cjelokupno liječenje
produžuje i poskupljuje". Kako se danas u svijetu malo izdvaja za
javno zdravstvo, pojedina se bolest često proširi do golemih razmjera
(sida u Africi) pa je nužno više pozornosti posvetiti izgradnji
sustava praćenja i nadzora, te pronalaženju novih načina liječenja i
antibiotika, ocijenio je dr. Borčić.
Nove zarazne bolesti u svijetu koje su se pojavile posljednjih
desetljeća su upala pluća uzrokovana virusom sinonbre, kravlje ludilo,
HIV-infekcija, ebola, novi tip kolere, hepatitisi C,D,E,F,G i
legionarske bolesti, dok su od tzv. starih zaraznih bolesti pristune
tuberkuloza, difterija, kolera i kuga, rečeno je.
(Hina) mt ds
041332 MET apr 97