GS: POČETAK RESTRUKTURIRANJA HRVATSKOG BANKARSKOG SEKTORA

ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Prošlotjedna objava ugovora o suradnji između zadarske Dalmatinske banke d.d. i hrvatske podružnice najveće austrijske banke Banke Austria Croatia d.d, koja će na proljeće započeti djelovati u Hrvatskoj, mogla bi značiti početak restrukturiranja u hrvatskom bankarskom sektoru. Da je konsolidacija među manjim hrvatskim bankama neminovna, činjenica je koju svi priznaju, od predstavnika Narodne banke Hrvatske (NBH) do poslovodstava malih i velikih banaka, jedino je zagonetka kada će se proces zahuktati, tko će se kome i po kojoj cijeni prodati. #L# Guverner hrvatske središnje banke dr. Marko Škreb u nedavnom je razgovoru za HINA-u istaknuo kako očekuje početak ozbiljne konsolidacije hrvatskog bankarskog sektora s dolaskom "pravih stranih igrača" na tržište, pri čemu je kao moguće inozemne igrače u pohodu na svoj dio kolača u Hrvatskoj spomenuo nizozemsku banku ING i njemačku Deutsche Bank. Pritom je dodao kako će strane banke na tržište ulaziti samostalno, ali i kupnjom udjela u postojećim hrvatskim bankama. Agresivniji ulazak stranih banaka na hrvatsko tržište očekuju i hrvatski poslovni bankari. "U Hrvatskoj je prevelik broj banaka - 61, i sigurno je da će doći do njegova smanjenja. Strane banke će kupovati male banke da bi dobile mrežu, dok će se male banke međusobno spajati da bi preživjele konkurenciju", nedavno je kazao Davor Holjevac, član uprave najveće hrvatske banke Zagrebačke banke d.d. Naime, strane banke, kojih je dosad u Hrvatskoj registrirano svega šest, uglavnom austrijskih, na hrvatskom su tržištu nastupile uglavnom samostalno i samozatajno, ne orijentirajući se toliko na širenje poslovanja koliko na samu prisutnost. Bank Austria je, čini se, izabrala drugačiju strategiju. Iako se iz samog naziva Ugovora o poslovnoj suradnji, koji je ta banka potpisala još 25. veljače s Dalmatinskom bankom, ne može iščitati dubina povezivanja te dvije banke, činjenica da je u ugovoru bilo riječi i o "zajedničkom nastupu na tržištu" sama po sebi govori mnogo. Suradnjom ili mogućim preuzimanjem domaće banke, strani partner na najjeftiniji način stječe mrežu poslovnica te je za očekivati kako će strane banke hrvatske partnere birati s obzirom na razvijenost mreže, ali i s obzirom na dosadašnje poslovanje, odnosno strukturu aktive. Tu leže i potencijalni problemi za male banke, budući da su one proteklih godina lagodno živjele na visokoj razlici između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, iskorištavajući položaj velikih banaka, koje su bile prisiljene naplaćivati više kamate na svoje plasmane kako bi nadoknadile negativne učinke izrazito velikog udjela imobilizirane aktive u ukupnoj aktivi. Učinci otpočinjanja sanacije velikih hrvatskih banaka manifestirali su se i u naglom smanjenju kamatnih stopa na međubankarskom tržištu, koje su početkom prošle godine dosezale astronomskih 30 posto da bi krajem te godine pale na jednoznamenkastih devet posto. Trenutno se kamatna stopa na međubankarskom tržištu kreće na otprilike 11 posto. U kojem smjeru će se kretati kamatne stope govori i prošlotjedna odluka Savjeta NBH o smanjivanju kamatne stope na lombardne kredite s 11 na 9,5 posto te, iako više kao signal nego mjera s konkretnim učincima, smanjivanje eskontne stope sa 6,5 na 5,9 posto. Učinci smanjenja kamata na Tržištu novca zasada se ipak sporo prenose na aktivne kamatne stope poslovnih banaka, no više nije pitanje hoće li se i one značajnije smanjiti, već kada. "U toj situaciji neminovno će doći do čišćenja na hrvatskom bankarskom tržištu, u kojemu će s tržišta biti uklonjene financijske institucije koje su građene na najklimavijim temeljima, a neke bi se od njih mogle srušiti uz veliki prasak" kaže Damir Odak, predsjednik Uprave Trgovačke banke d.d, jedne od uspješnijih i zdravijih manjih domaćih banaka. On također predviđa da će razdoblje čišćenja trajati sljedeće tri godine, nakon čega će otpočeti druga faza konkurentske borbe u kojem će glavno obilježje biti tehnološka utrka u cilju minimizacije troškova i povećanja kvalitete usluga. Odak također drži kako će tijekom narednih od tri do pet godina s hrvatskog tržišta nestati male i nove banke, što ne znači nužno i propasti. Dio banaka će uspjeti dostići kritičnu veličinu i postati srednje velike poslovne banke, dio će spajanjima postati dijelovima većih sustava, a dio će se osloniti na veće sustave postajući bankama-kćerima s vrlo ograničenim, specijaliziranim poslovnim ciljevima. Opći je dojam, međutim, da poslovodstva malih hrvatskih banaka malo rade na osmišljavanju vlastite strategije razvitka u nadolazećim turbulentnim vremenima na hrvatskom bankarskom tržištu, a suzdržana su i prema udruživanju s drugim bankama. Naime, neka poslovodstva drže kako male banke imaju mnogo veći manevarski prostor pri smanjivanju troškova poslovanja i postizanju veće konkurentnosti od velikih banaka. (Hina) dš sbo 101306 MET mar 97