ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - Bez znanstvenoga opusa sveučilišnoga profesora i akademika Franje Fanceva bilo bi teško govoriti, kako ranije tako i sada, o bilo kojem znatnijemu pitanju hrvatske književne prošlosti. Posebnom je
znanstvenom revnošću krčio one putove hrvatske književne prošlosti gdje staza još nije bila "uzorana", primjerice u područje kajkavske dijalektalne i književno stilizirane komponente, istaknuo je glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Milan Moguš, otvarajući danas u Akademijoj palači u Zagrebu znanstveni skup posvećen velikanu hrvatske filologije i književne povijesti Franji Fancevu.
ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - Bez znanstvenoga opusa sveučilišnoga
profesora i akademika Franje Fanceva bilo bi teško govoriti, kako
ranije tako i sada, o bilo kojem znatnijemu pitanju hrvatske književne
prošlosti. Posebnom je znanstvenom revnošću krčio one putove hrvatske
književne prošlosti gdje staza još nije bila "uzorana", primjerice u
područje kajkavske dijalektalne i književno stilizirane komponente,
istaknuo je glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU) akademik Milan Moguš, otvarajući danas u Akademijoj palači u
Zagrebu znanstveni skup posvećen velikanu hrvatske filologije i
književne povijesti Franji Fancevu. #L#
Akademijin Zavod za povijest hrvatske književnosti organizirao je
skup u suradnji s Filozofskim fakultetima u Zagrebu i Zadru, Hrvatskim
studijima zagrebačkoga Sveučilišta te Hrvatskim filološkim društvom iz
Zagreba i Zadra. Kako ističu organizatori, ovaj se skup održava u
sklopu niza znanstvenih skupova kojima je zajednički tematski naslov
"Hrvatski književni povjesničari", a što se održavaju jednom godišnje
s ciljem upoznavanja, na prvom mjestu stručne, ali i šire kulturne
javnosti, s manje znanom komponentom nacionalne književne kulture, tj.
s djelatnošću književnih povjesničara.
Književni povjesničar i filolog Franjo Fancev rođen je u Virju
1882. godine. Za redovitoga člana Akademije izaban je 1940. godine, a
od 1939. godine, pa sve do smrti 1943. godine, bio je i Akademijin
gospodarski tajnik.
Govoreći o Fancevu kao povjesničaru hrvatske kulture i književnosti,
prof. dr. Josip Bratulić istaknuo je da Fancev "revizijom znanja i
spoznaja naslijeđenih iz XIX. st. hrvatskoj filološkoj i
kulturnopovijesnoj znanosti dao lik i biljeg moderne europske
znanosti". Po Bratulićevim riječima, temeljita su arhivska
istraživanja uputila Fanceva u dublje i temeljitije prosuđivanje
stvaralačke klime u Hrvatskoj uoči tridesetih godina XIX. st. Rezultat
je toga istraživanja, podsjetio je Bratulić, da se do istraživanja
Franje Fanceva to razdoblje općenito nazivalo ilirskim preporodom, a
poslije hrvatskim narodnim preporodom.
Na današnjem je skupu o Fancevljevu istraživanju kajkavšine govorio
dr. Mijo Lonačarić, a poglede Franje Fanceva na reformaciju približio
mr. Božidar Petrač, dok je o njegovu doprinosu istraživanju povijesti
hrvatskih isusovaca govorio dr. Mijo Korade.
Sudionici znanstvenoga skupa posjetit će danas Virje gdje će, među
ostalim, položiti vijenac na spomen ploču te posjetiti rodnu kuću
Franje Fanceva. Znanstveni skup posvećen Franji Fancevu nastavit će se
sutra na Filozofskom fakultetu u Zadru.
(Hina) ip ds
201351 MET mar 97