(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 15. ožujka (Hina) - Problem denacionalizacije crkvene imovine već dva tjedna puni stranice slovenskog tiska, postajući u slovenskim političkim krugovima pitanje od prvorazredne
važnosti.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 15. ožujka (Hina) - Problem denacionalizacije crkvene
imovine već dva tjedna puni stranice slovenskog tiska, postajući u
slovenskim političkim krugovima pitanje od prvorazredne važnosti. #L#
Prema nekim tumačenjima, razlozi tome su, prije svega, politički -
nije samo posrijedi pokušaj da se oslabi nova vladajuća koalicija
Drnovšekovih liberala (LDS) i Podobnikovih Pučana (SLS), nego i
otvaranje igre pred jesenske predsjedničke izbore, kada će te dvije
stranke opet morati potražiti svoje prirodne saveznike na lijevoj i
desnoj strani političke scene.
Važnost ovoga pitanja, međutim, dodatno potkrepljuje skoro istjecanje
roka za njegovo razrješenje, što ga je pred parlament postavio Ustavni
sud određujući da do polovice lipnja moraju biti donešene izmjene
postojećeg Zakona o denacionalizaciji.
Nakon što je 1992. donešen taj zakon - koji je još uvijek na snazi i
koji predviđa vraćanje u naturi nekretnina, šuma i zemljišta - u
proljeće prošle godine, donešen je tzv. Jelinčičev zakon koji je pri
povratu imovine odredio zemljišni maksimum od 200 hektara, čime je
praktički blokiran povrat crkvenih dobara. Taj je zakon donešen na
dvije godine, no, nakon upućenih žalbi, slovenski ga je Ustavni sud
krajem prošle godine poništio tražeći od parlamenta da do lipnja
zakonskim izmjenama regulira pitanje povrata dobara.
Reformirani komunisti (Združena lista socijaldemokrata-ZLSD) i
Jelinčičevi nacionalisti (SNS) ovoga su tjedna postigli međusobni
sporazum o iniciranju referenduma kojim bi se blokiralo vraćanje
crkvene imovine, ali i poništile odredbe Zakona o denacionalizaciji.
Referendum time 'minira' i Zakon o dopunama i izmjenama, koji je u
proceduri, a kojim bi se odredbe ovog zakona ublažile.
Po mišljenju Združene liste, važeći zakon jedan je od najradikalnijih
ikada donesenih u nekoj bivšoj socijalističkoj državi i "sva je sreća
da nije u cijelosti ostvaren". Jelinčič, pak, tvrdi da bi Rimokatolička
crkva u Sloveniji povratom imovine postala jakim društvenim čimbenikom
s velikim utjecajem, a šumama na Pokljuki, Jelovici i Mežakli
upravljao bi, dodaje on u svom poznatom stilu, sam Papa.
I tisak sklon ljevici napada odluku Ustavnog suda kojom je potvrđen
pravni subjektivitet ljubljanske nadbiskupije i njeno polaganje prava
da dobije tridesetak tisuća hektara šuma ili pripadajuću rentu iz koje
bi se financirala. Tako list "Dnevnik" tumači da je čelnik Slovenske
pučke stranke između dva svjetska rata Anton Korošec (i sam svećenik)
iskoristio svoj ministarski položaj u vladi Kraljevine Jugoslavije i
onemogućio da se na Crkvu prepišu šumski posjedi nekadašnje Kranjske
vjerske zaklade, iako je u beogradskoj skupštini odbijena rafitikacija
konkordata s Vatikanom s kojom je to pitanje trebalo biti riješeno.
Crkveni krugovi ističu da su spremni pristati na svako pošteno
rješenje, pa i na rentu ili odštetu, ali ne i na poziciju da se
unapijed moraju odreći onoga što im je 1945. bilo oduzeto rješenjem o
nacionalizaciji.
Oporba u kojoj sada dominiraju Socijaldemokrati (SDS) Janeza Janše
ističe ovih dana kako su najave referenduma o denacionalizaciji i
medijska eksponiranost tih tema zapravo orkestrirana kampanja bivših
komunista protiv katoličke crkve u kojoj još uvijek vide glavnog
protivnika. Tjednik "Demokracija", blizak Janši, špekulira čak u svom
najnovijem broju da u sve to posredno umiješan i sam predsjednik Milan
Kučan, nezadovoljan znakovima da će se crkva ubuduće više nego do sada
angažirati u društvenim pitanjima i tako ugroziti socijalni primat
laičke države. Tjednik govori o "manevru zasljepljivanja" kako bi se
prikrili stvarni problemi: ukupni javni dug slovenske države, preuzet
zbog sanacije banaka i poduzeća, od 5,5 milijardi DEM, vladini planovi
novih intervencija za pomoć gospodarstvu od skoro 200 milijuna maraka,
te, unatoč tome, poslovanje nacionalne ekonomije s gubitkom, uz
povećanje nezaposlenosti jer, tvrdi list, država sredstva dijeli po
podobnosti pojedinih direktora. Ocjenjujući kako je borba protiv
bogate crkve (ukupna vrijednost spomenutih šuma iznosi do 500 milijuna
maraka) način da se "socijalizam vrati na mala vrata" i prikriju
"zametci klanovske i mafijske ekonomije", tjednik piše da će već prva
glasovanja u parlamentu pokazati da li na to pristaje i Podobnik, čiji
su Pučani dobili, s novom koalicijom, od Drnovšeka dio vlasti.
Ljubljanska nadbiskupija, pak, braneći se od napada da želi postati
najveći domaći feudalni vlasnik, objavila je podatak da slovenska
Crkva godišnje za svoju redovnu djelatnost treba 50 milijardi tolara
(oko 560 milijuna DEM), što ne bi pokrili niti prihodom od šuma, koji
su, prema nedavnoj izjavi ekonoma nadbiskupije Martina Špringera,
pokrivali samo troškove gimnazije u Šentvidu, a da je glavno jelo
za sjemeništarce bila prežgana juha.
Medijske polemike dovele su do situacije u kojoj bi Slovenci, ako do
referenduma "Zadržimo naše šume" ipak dođe, većinom glasova mogli
potvrditi rezultat nacionalizacije iz 1945., unatoč tome što ih se 70
posto u načelu smatra pripadnicima katoličke crkve.
(Hina) fl br
150647 MET mar 97