WASHINGTON, 12. veljače (Sanja Pucak-Hina) - Komercijalni špijunski sateliti koji će od travnja ove godine biti lansirani u orbitu, otvaraju još jedno novo područje primjene svemirske tehnologije.
WASHINGTON, 12. veljače (Sanja Pucak-Hina) - Komercijalni špijunski
sateliti koji će od travnja ove godine biti lansirani u orbitu,
otvaraju još jedno novo područje primjene svemirske tehnologije. #L#
Ukupno desetak špijunskih satelita, koliko bi ih se u idućem
desetljeću trebalo lansirati, pridružit će se stotinama koji već kruže
oko zemlje.
Komercijalni špijunski sateliti omogućit će svakome tko ima kreditnu
karticu da zaviri, ako želi, i u susjedovo dvorište okruženo visokom
ogradom. Proizvođači satelita očekuju da će tržište takvih snimaka
ostvarivati milijarde dolara godišnje.
Uz ove satelite, u idućih pet godina u orbitu bi se moglo vinuti
njih gotovo 400 za potrebe telefonskih, tv i pager komunikacija.
Među projektima budućnosti najambiciozniji je onaj kompjutorskog
magnata Billa Gatesa, vlasnika Microsofta, koji bi za pružanje
usluga Interneta lansirao 840 satelita od 2000. godine. Ukupna
cijena projekta - devet milijardi dolara.
Uvođenje komercijalnih špijunskih satelita, opremljenih brojnim
kamerama, u proljeće ove godine označit će okončanje 40-godišnje
prednosti velikih zemalja u satelitskoj špijunaži.
Američki sateliti moći će snimati predmete manje od automobila.
Clintonova administracija odobrila je komercijalnu upotrebu špijunskih
satelita još 1994. godine.
Procjenjuje se da će najveće tržište za prikupljanje ovog tipa
informacija biti strane vlade. Američko ministarstvo trgovine izdalo
je dozvole za 11 tvrtki za proizvodnju i lansiranje satelita.
Earthwatch Inc. je prva tvrtka koja će poslati nove satelite.
Cijenu snimke određivat će to hoće li kamera morati u trenutku
zahtjeva snimiti određeni dio zemlje ili će snimka već postojati u
arhivu tvrtke. U posljednjem slučaju satelitska snimka mogla bi se
nabaviti već za nekoliko stotina dolara.
Komercijalna primjena satelita otvorila je pitanja ne samo
sigurnosti, nego i zaštite privatnosti.
Proizvođači se brane da će sateliti pomoći, primjerice, kartografiji,
snagama zakona, naftnim istraživanjima, pri nepogodama ili
u urbanističkom planiranju, a kritičari očekuju da će se tržište
regulirati prije svega kroz tužbe za povredu privatnosti.
Vojno špijuniranje započelo je 1960., kada je SAD lansirala prvi
satelit. Današnje vojne satelitske snimke toliko su oštre da se
analizom mogu prepoznati predmeti promjera 30-ak centimetara,
primjerice, nogometna lopta. Komercijalnim satelitima neće biti
dozvoljena toliko mala rezolucija, već će biti ograničeni na predmete
promjera nešto manjeg od metra.
Komercijalni špijunski sateliti trebali bi se koristiti uz određena
ograničenja. Administracija će zadržati pravo isključenja satelitskih
kamera u vrijeme rata ili međunarodnih tenzija. Kritičari ipak
sumnjaju u poštivanje zabrane kao i u sposobnost vlasti da dovoljno
brzo reagiraju.
(Hina) ps br
121058 MET feb 97