PARIZ, 17. siječnja (Hina) - Najveći dio informacija, koje nam stižu iz Svemira, zapravo su elektromagnetski valovi što ih emitiraju ili reflektiraju razna svemirska tijela. No, kako Zemljina atmosfera zaustavlja dobar dio toga
zračenja, s njezine je površine moguće promatrati samo vidljivu svjetlost (valna dužina od 0,4 do 0,8 mikrona) i njoj bliske ultravioletnu i infracrvenu svjetlost te jedan dio radio-valova (valna dužina od nekoliko milimetara do 15 metara), piše pariški list "Le monde".
PARIZ, 17. siječnja (Hina) - Najveći dio informacija, koje nam stižu
iz Svemira, zapravo su elektromagnetski valovi što ih emitiraju ili
reflektiraju razna svemirska tijela. No, kako Zemljina atmosfera
zaustavlja dobar dio toga zračenja, s njezine je površine moguće
promatrati samo vidljivu svjetlost (valna dužina od 0,4 do 0,8
mikrona) i njoj bliske ultravioletnu i infracrvenu svjetlost te jedan
dio radio-valova (valna dužina od nekoliko milimetara do 15 metara),
piše pariški list "Le monde". #L#
Pojačano istraživanje svemira omogućilo je astronomima i pogled u
ostale dijelove spektra. Prvi astronomski sateliti lansirani 60-ih
godina radili su u području X-zraka (1963), infracrvene (1965) i
ultravioletne svjetlosti (1972). Područje ispod jednog milimetra valne
dužine (od 100 mikrona do 1 mm), za koje je izrađen novi teleskop
PRONAOS, nalazi se između područja infracrvene svjetlosti koja je već
promatrana uz pomoć satelita IRAS I ISO, i milimetarskih vrijednosti
čije je proučavanje bilo moguće i na zemaljskim radio-teleskopima, a
to je elektromagnetsko zračenje mogao registrirati i američki satelit
COBE, lansiran 1989. godine.
Stratosferski balon, jednostavan i robustan, desetljećima je dokazivao
svoju pouzdanost. On u astronomiji ponekad može korisno preuzeti štafetu
od svemirskih letjelica.
Odlični rezultati koje je nedavno postigao francuski program PRONAOS
najbolje potvrđuju tu činjenicu.
Pod tim ružnim imenom (Programme national d'astronomie submilimetrique)
krije se teleskop dužine 2 metra, izrađen za rad u području valnih
dužina ispod jednog milimetra, u jedinom dijelu spektra elektromagnetskih
valova koji astronomi još nisu sustavno istražili. To je područje izuzetno
važno upravo zato što predstavlja prozor na "Hladni svemir" - naziv koji
obuhvaća zračenje staro 300 tisuća godina, oblake međuzvjezdane prašine
i nevidljivu tvar između zvijezda.
U rujnu je golemi stratosferski balon napunjen helijem poletio iz Fort
Summera američke NASA-e noseći u svojoj košarici od 3 tone teleskop
Pronaos. Balon i njegov teret ostali su u stratosferi na visini između
35 i 38 tisuća metara 28 sati, a promatranja su obavljana 17 sati.
Teleskop je bio usmjeren prema više sazviježđa: Orion, Zmija, Bik,
Labud, Mali Medvjed. To je prvi put da su znanstvenici dobili slike
tih dijelova svemira u području valne dužine ispod 1 milimetra.
(Hina) rug mp
170335 MET jan 97