CARL SAGAN ILI OPSJEDNOST POPULARIZACIJOM ZNANOSTI

SEATTLE, 20. prosinca (Hina/Reuter/AFP) - Astronaut i dobitnik Pullitzerove nagrade Carl (Karl) Sagan, koji je znanost popularizirao svojim knjigama i televizijskim emisijama neumorno zagovarajući istraživanje života u svemiru, preminuo je u petak u 62. godini. Umro je od upale pluća nakon dvogodišnje borbe s rijetkom krvnom bolešću koja je bila uzrok raku. Više od 30 godina profesor na Sveučilištu "Cornell", autor više od 20 knjiga, stotina znanstvenih napisa i članaka o temama u rasponu od klimatskih promjena na Veneri do nuklearnog rata, dobitnik je Pulitzerove nagrade godine 1978. za knjigu "Dragons of Eden" koja istražuje ljudsku inteligenciju. Vjerojatno najveću popularnost stekao je TV-serijom "Cosmos", koja je postala najpopularnijom u povijesti javne televizije. Rođen je u Brooklynu godine 1934., od ukrajinskog imigranta i majke iz Austro-Ugarske. Astronomiju je otkrio kao sedmogodišnji dječak u newyorškoj javnoj knjižnici, kad je naišao na knjigu o astronomiji. "Listajući je, osjetio sam neku vrstu vrtoglavice. Kako se ta golema tijela mogu održati obješena u toj golemoj crnoj rupi? To me je doslovce uznemirilo", pisao je kasnije. Napajao se znanstvenim knjigama i postao ovisnik o znanstvenoj fantastici H.G. Wellsa ili Julesa Vernea, da bi, u 26. godini, diplomirao astronomiju na Sveučilištu u Chicagu i počeo sjajnu karijeru sveučilišnog znanstvenika. Savjetnik pri NASA-i, imao je ključnu ulogu u prvim programima američkih svemirskih istraživanja 60-ih godina - sondama "Mariner", "Viking" i "Voyager". Ranih 70-ih počeo je surađivati s Johnyjem Carsonom u emisiji "The Tonight Show" koja je uvela milijune ljudi u svijet astronomije i koncepcija o postanku svemira. Sagan se, međutim, nikada nije ispričavao za svoju sklonost spram popularizacije znanosti. "Znanost nije nikada kao danas ovisila o javnim zakladama, stoga i njezino održavanje ovisi o javnoj potpori", rekao je on i upitao: "A kako će javnost poduprijeti znanost ako je ne razumije?" Strastveno vjerujući kako život buja u svemiru, cijeli je život to pokušavao dokazati osluškujući galaksije. "Od 100 milijardi zvijezda, da nema barem još jedne civilizacije? Ne mogu to zamisliti", ponavljao je. Na sonde Pioneer 10 i 11 postavio je simbolične ilustracije u slučaju da dođu u ruke izvanzemaljaca. "Radije bih da za svojega života otkrijem izvanzemaljce nego da ne nađem ništa", nedavno je rekao za "Washington Post" i dodao: "Mrzio bih umrijeti i o tome nikada ne čuti." (Hina) rt dr 201923 MET dec 96