ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Najveći dobavljač poslovnog +aplikacijskog softvera u svijetu, njemački SAP, odlučio je +preuzeti istraživački centar Digitala u Njemačkoj, čiji je +opstanak postao upitan od trenutka kada je tu tvrtku
otkupio Compaq +Computer. Istraživački centar broji otprilike 20 stučnjaka, a +financijski podaci oko preuzimanja još uvijek nisu poznati.
ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Najveći dobavljač poslovnog
aplikacijskog softvera u svijetu, njemački SAP, odlučio je
preuzeti istraživački centar Digitala u Njemačkoj, čiji je
opstanak postao upitan od trenutka kada je tu tvrtku otkupio Compaq
Computer. Istraživački centar broji otprilike 20 stučnjaka, a
financijski podaci oko preuzimanja još uvijek nisu poznati.#L#
SAP AG je tvrtka osnovana početkom 70-tih godina u Njemačkoj, čija
je isključiva orijentacija inženjering, razvoj i implementiranje
aplikacijskih rješenja uz prateće savjetodavne usluge. Danas je to
međunarodna tvrtka s otprilike deset tisuća zaposlenih, od kojih
otprilike dvije tisuće radi na istraživanjima i razvoju.
Osam od deset najjačih tvrtki u Sjedinjenim Američkim Državama su
SAP-ovi korisnici, dok u Njemačkoj SAP-ova rješenja koristi 80 od
100 tamošnjih najvećih tvrtki.
U Hrvatskoj je SAP svoju tvrtku ustanovio u listopadu 1995. radi
razvoja i podrške korisnicima R/3 rješenja, preciznije rečeno,
skupa programa koji upravljaju vitalnim organizacijama poduzeća od
primanja naloga do proizvodnje i računovodstva. Na hrvatskom
tržištu SAP ima devet korisnika - Inu, Plivu, Dalmacijacement,
Zračnu luku Zagreb, Ministarstvo financija RH, Crosco, Podravku,
Ericsson Nikola Teslu i Siemens ATM.
SAP je danas prisutan u više od 45 zemalja svijeta, a R/3 je
lokaliziran na 24 svjetska jezika i uvodi se u više od 85 zemalja.
Primjerice, SAP je 1996. otprilike 75 posto profita ostvario izvan
matične zemlje. Prema procjenama stručnjaka magazina Business
Week, SAP je postao četvrti najveći proizvođač softvera iza
Microsofta, Oracla i tvrtke Computer Associates International, a
tvrtkina se tržišna vrijednost procjenjuje na otprilike 30
milijardi američkih dolara.
(Hina) dju vel