FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LIBERATION 23.12.VEDRIN O IRAKU

FR-US-I-embargo-Oružani sukobi-Organizacije/savezi-Vlada-Diplomacija +FR-LIBERATION 23.12.VEDRIN O IRAKU ++FRANCUSKA+LIBERATION+23. XII. 1998.+Vedrine misli da Unscom mora predati dužnost+Jacques Amalric razgovarao je sa šefom francuske diplomacije +Hubertom Vedrineom o iračkoj krizi i načinima njezina rješavanja: +"Je li Francuska sklona prekidu nadzora nad iračkim postrojenjima +za proizvodnju kemijskog i bakteriološkog oružja, budući da su +njezini predstavnici već više puta potvrdili da je takav nadzor +nemoguć?+Pitanje koje Francuska postavlja je ovo: koji je najbolji način da +postignemo cilj? Što učiniti kako bi na Bliskom istoku na kojemu je +uspostavljen mir, Irak mogao živjeti zajedno sa susjedima, a da ne +postane ponovna prijetnja. Nakon Zaljevskog rata trebalo je +pronaći možebitne ostatke oružja za masovno uništavanje koje je +Irak proizveo prije sukoba. Dokazalo se da oružje postoji, iako se +nije znalo kako su daleko programi stigli, jer se to oružje nije +rabilo tijekom rata. To je bila zadaća Unscoma koji je dobro radio +prvih pet godina - više je oružja uništio zahvaljujući nadzoru, +nego što je to učinjeno u sukobu. Nakon sedmogodišnjeg nadzora +Unscoma, unatoč zaprekama koje je postavljao Irak, i nakon
FRANCUSKA LIBERATION 23. XII. 1998. Vedrine misli da Unscom mora predati dužnost Jacques Amalric razgovarao je sa šefom francuske diplomacije Hubertom Vedrineom o iračkoj krizi i načinima njezina rješavanja: "Je li Francuska sklona prekidu nadzora nad iračkim postrojenjima za proizvodnju kemijskog i bakteriološkog oružja, budući da su njezini predstavnici već više puta potvrdili da je takav nadzor nemoguć? Pitanje koje Francuska postavlja je ovo: koji je najbolji način da postignemo cilj? Što učiniti kako bi na Bliskom istoku na kojemu je uspostavljen mir, Irak mogao živjeti zajedno sa susjedima, a da ne postane ponovna prijetnja. Nakon Zaljevskog rata trebalo je pronaći možebitne ostatke oružja za masovno uništavanje koje je Irak proizveo prije sukoba. Dokazalo se da oružje postoji, iako se nije znalo kako su daleko programi stigli, jer se to oružje nije rabilo tijekom rata. To je bila zadaća Unscoma koji je dobro radio prvih pet godina - više je oružja uništio zahvaljujući nadzoru, nego što je to učinjeno u sukobu. Nakon sedmogodišnjeg nadzora Unscoma, unatoč zaprekama koje je postavljao Irak, i nakon englesko-američkog bombardiranja, danas možemo smatrati da Irak nema potencijal koji je imao 1990., ili prije petnaest dana. Bilo bi čudno smatrati da je Irak više ili jednako opasan nakon napada, nego što je bio prije njih! (...) - Je li SAD spreman promijeniti svoje mišljenje u Vijeću sigurnosti? = Ništa nije nemoguće, ali to zavisi od njihovih ciljeva. Mi već mjesecima tvrdimo da napad neće riješiti problem. Njihovi su ciljevi bili različiti. Skrivene se kemijske zalihe ne mogu bolje nadzirati bombardiranjem i istodobno tvrditi da ih se ne bombardira jer bi to bilo preopasno. Žele li oni svrgnuti Sadama Huseina? No očito je da ni tada zračni napadi nisu pravi način. Vidimo da ne žele popustiti pritisak. Mi nismo ništa manje oprezni, ali postupamo na drugačiji način koji poštuje, pače i povećava ugled Vijeća sigurnosti i pravila međunarodne zajednice, i koji otvara mogućnosti ubuduće. Uvjeren sam da imamo o čemu razgovarati. - Kako izbjeći zamci koju predstavljaju odluke UN-a glede sankcija? = Zamka nisu odluke, već činjenica da je za njihovu promjenu potrebna jednoglasnost u Vijeću sigurnosti i da se neki članovi Vijeća sigurnosti ne slažu s Unscomom koji, po svojoj definiciji, ne može odlučivati. Dakle, one koji se ne žele ni pomaknuti treba uvjeriti da smo u slijepoj ulici. - Zadaća koju pred sebe stavlja Francuska je golema: treba uvjeriti SAD da promijeni mišljenje u trenutku kada je Bill Clinton u vrlo nesigurnim političkim prilikama u kojima bi svaki uzmak mogao biti koban. = Možda, ali mi imamo valjane razloge. Počevši s ovim: postupati nakon udara kao da se ništa nije dogodilo, značilo bi priznati da su oni bili uzaludni i da su odluke o udarima donesene iz razloga koji se ne tiču Iraka. To bi bilo nezgodno. SAD, naprotiv, može smatrati da su napadi nanijeli dodatni i odlučan udarac prijetnji za koju je tvrdio da postoji. S druge strane, on ne može biti neosjetljiv na svoj ugled u arapsko-islamskom svijetu, napose nakon velikog Clintonova govora u Gazi. Što najviše zanima SAD? Da Irak opet ne postane prijetnja. Naša je zajednička zadaća uspostaviti pravi, stalan nadzor nad oružjem i prihodima od nafte koji bi obuhvaćao sigurnosne zahtjeve koji bi omogućili da se nakon kratkog vremena ukine embargo na naftu. Eto, to su francuski prijedlozi o kojima bismo razgovarali s našim partnerima. - Jeste li skloni potpunom ukidanju embarga? = Ja govorim samo o zahtjevima koji bi omogućili da se ukine embargo na naftu. Ograničenja u svezi s iračkim oružjem koja su predviđena UN-ovim odlukama, vrijedila bi i dalje. Osim toga, embargo na naftu jako je oslabljen odlukom 'nafta protiv hrane'. Kao i svaka zabrana, i ova dovodi do ilegalne trgovine. - Vaši prijedlozi nisu izazvali veliko oduševljenje Bagdada. = To je točno. Iračani bi htjeli biti bez ikakva nadzora, no stalni je nadzor potreban zbog svega što se dogodilo u prošlosti i zbog uznemirenosti susjeda."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙