ZAGREB, 22. prosinca (Hina) -HNB: RAST GOSPODARSTVA MANJI OD OČEKIVANOGZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) trebao bi sredinom siječnja, temeljem novog Zakona o bankama, donijeti odluke o uvođenju privremenog upravitelja u tri
nesolventne banke - Glumina banku, Županjsku banku i Komercijalnu banku. Za Ilirija banku, HNB je već pokrenula postupak stečaja. Najavili su to čelnici HNB-a na današnjoj konferenciji za novinare. Glavnim ciljevima središnje banke u idućoj godini označili su održanje stabilnosti cijena i makroekonomskog sustava jer bez toga nema održivog rasta, te potrebu da se sve hrvatske institucije više pozabave rješenjem problema financijske nediscipline. HNB procjenjuje da će deficit tekućeg računa bilance plaćanja biti otprilike 1,5 milijardi američkih dolara, što je sedam do osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno oko četiri postotna poena manje nego godinu prije. U središnjoj banci također procjenjuju da će ovogodišnja stopa gospodarskog rasta biti nešto manja nego se očekivalo, odnosno da će biti oko tri posto, kazao je izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku Velimir Šonje. HUP: 1999. ĆE BITI TEŠKA GOSPODARSKA GODINAZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) procjenjuje kako će
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) -
HNB: RAST GOSPODARSTVA MANJI OD OČEKIVANOG
ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) trebao bi sredinom
siječnja, temeljem novog Zakona o bankama, donijeti odluke o
uvođenju privremenog upravitelja u tri nesolventne banke - Glumina
banku, Županjsku banku i Komercijalnu banku. Za Ilirija banku, HNB
je već pokrenula postupak stečaja. Najavili su to čelnici HNB-a na
današnjoj konferenciji za novinare. Glavnim ciljevima središnje
banke u idućoj godini označili su održanje stabilnosti cijena i
makroekonomskog sustava jer bez toga nema održivog rasta, te
potrebu da se sve hrvatske institucije više pozabave rješenjem
problema financijske nediscipline. HNB procjenjuje da će deficit
tekućeg računa bilance plaćanja biti otprilike 1,5 milijardi
američkih dolara, što je sedam do osam posto bruto domaćeg
proizvoda (BDP), odnosno oko četiri postotna poena manje nego
godinu prije. U središnjoj banci također procjenjuju da će
ovogodišnja stopa gospodarskog rasta biti nešto manja nego se
očekivalo, odnosno da će biti oko tri posto, kazao je izvršni
direktor Sektora za istraživanje i statistiku Velimir Šonje.
HUP: 1999. ĆE BITI TEŠKA GOSPODARSKA GODINA
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) procjenjuje kako će
1999. biti teška gospodarska godina, jer je vidljivo da će mnogi
problemi i nerazriješeni odnosi iz ove biti preneseni u iduću
godinu. Stabilnost sustava u kojem djeluju gospodarstvenici treba
jačati razvojem konkretnih trojnih odnosa, kako bi se sačuvao
socijalni mir, a odnose s Vladom i sindikatima držati na visokoj
razini, razini međusobnog uvažavanja i prihvaćanja. Ocjene su to
predsjednika Predsjedništva HUP-a Mladena Jakopca izrečene na
današnjem božićno-novogodišnjem susretu s novinarima.
HOK KREĆE S OSNIVANJEM VLASTITE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
ZAGREB - Hrvatski obrtnici planiraju u 1999. osnovati vlastitu
financijsku instituciju za potporu obrtništvu. Izbor modela po
kojem će djelovati takva institucija bit će poznat u prvom
tromjesečju iduće godine, nakon čega će s prijedlogom upoznati i
hrvatsku Vladu. Članovi Skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK)
na današnjoj su sjednici ocijenili kako je financiranje obrtništva
nužno za opstanak i rad obrtništva. Raspravljajući o aktivnostima
HOK-a za iduću godinu, naglašena je potreba jačeg povezivanja HOK-a
sa Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), još bolje i sustavnije
provođenje dvojnog sustava obrazovanja obrtništva i provođenja
majstorskih ispita, bolja povezanost središnjice HOK-a sa
područnim obrtničkim komorama te organiziraniji nastupi hrvatskih
obrtnika na sajmovima.
Članovi Skupštine HOK-a prihvatili su Statut i prijedlog
Financijskog proračuna za iduću godinu. Ukupan prihod HOK-a za
1999. planira se s 15,3 milijuna kuna, od čega HOK iz državnog
proračuna dobiva dva milijuna kuna.
POBOLJŠATI USLUGE NAUTIČKOGA TURIZMA
RIJEKA - Tržište hrvatskoga nautičkog turizma tvore, kao i
hrvatskoga turizma općenito, uglavnom gosti iz Njemačke, Austrije,
Italije i Slovenije te domaći gosti. Zato bi u budućoj marketinškoj
djelatnosti svakako trebalo istraživati i neka druga emitivna
tržišta, primjerice skandinavske zemlje i Veliku Britaniju. To je
istaknuto danas na sjednici Udruženja nautičkoga turizma Hrvatske
gospodarske komore u Rijeci. Treba težiti, rečeno je, boljim i
raznovrsnijim uslugama, privlačnijim događajima i lakšem dolasku
nautičara u hrvatsko more. Na sjednici je upozoreno na nerealno
visoke cijene komunalne naknade u toj djelatnosti, koju monopolski
određuju jedinice lokalne samouprave, te na to da se za isti prostor
naplaćuju dvije naknade - komunalna i koncesijska.
REKONSTRUKCIJA PET ZET-OVIH TRAMVAJA
ZAGREB - U zagrebačkom Gradskom poglavarstu danas je potpisan
ugovor između Zagrebačkoga električnog tramvaja (ZET) i Končar -
inženjeringa za energetiku i transport o rekonstrukciji pet
tramvaja. Time se nastavlja proces obnavljanja voznog parka ZET-a,
kazala je zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić
ističući da bi na red, osim tramvaja, uskoro trebala doći i nabavka
novih autobusa. Ugovor vrijedan 36 milijuna kuna, potpisali su
direktor ZET-a Julius Pevalek i direktor grupe Končar Vjekoslav
Srb.
ELEKTROPRIMORJE - JEDNO OD NAJUSPJEŠNIJIH HEP-OVIH
DISTRIBUCIJSKIH PODRUČJA
RIJEKA - Distribucijsko područje Elektroprimorje Hrvatske
elektroprivrede, koje strujom opskrbljuje potrošače Primorsko-
goranske županije, u odnosu na druga distribucijska područja,
znatno je bolje naplatilo svoje usluge. No, potraživanja su mu još
uvijek veća od 78 milijuna kuna, od kojih mu najviše duguju jedinice
lokalne samouprave za javnu rasvjetu. Ove je godine u gradnju
elektroenergetskih objekata to distribucijsko poduzeće uložilo
više od 30 milijuna kuna, od kojih polovicu u rekonstrukciju
trafostanice u Crikvenici. HEP-ovo distribucijsko područje
Elektroprimorje zapošljava 859 djelatnika, a strujom opskrbljuje
158.710 kućanstava i gotovo 16.000 gospodarskih subjekata.
HRVATSKI ZADRUŽNI SAVEZ O STANJU U POLJOPRIVREDI
ZAGREB - Hrvatska mora poticati razvoj poljoprivrede kroz zadruge,
po uzoru na zapadno-europske zemlje, jer je trajni cilj
zadrugarstva ekonomski i socijalni napredak. Kazao je to na
današnjoj sjednici Hrvatskog zadružnog saveza (HZS), predsjednik
HZS-a Željko Mataga. Seljačko gospodarstvo poduzetničkog tipa,
nezamjenjiv je temelj razvitka hrvatske poljoprivrede, a radi
tržišta seljak se udružuje u zadruge, pojasnio je Mataga. Napomenuo
je da su seljaci danas udruženi u 300-ak zadruga, a ukupno je
500.000 seoskih obiteljskih gospodarstva. Na sjednici je donesena
i odluka o plaćanju doprinosa HZS-u u 1999. te je utvrđeno kako će
najmanji iznos mjesečnog članskog doprinosa iznositi 200 kuna.
UPRAVNO VIJEĆE HZZO PRIHVATILO KRATKOROČNU SANACIJI DUGOVA
ZAGREB - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO) prihvatilo je danas model kratkoročne sanacije dugova
zdravstva, koji su krajem studenoga dostigli 3,071 milijardu kuna,
kao i financijski plan za slijedeću godinu. Direktor Zavoda Branko
Malenica izvijestio je članove Upravnog vijeća HZZO-a da je na
razini Vlade dogovoreno da će sve dugove prema dobavljačima, koji
ne prelaze 30 dana, podmiriti zdravstvene ustanove iz vlastitih
sredstava. Dugovi dobavljačima stari između 30 i 90 dana bit će
podmireni državnim mjenicama. Dugovi koji prelaze 90 dana bit će
pak plaćeni u gotovini, s obzirom da se potkraj siječnja očekuje
transfer iz državnog proračuna u zdravstveni fond od 200 milijuna
kuna. Predloženi model sanacije, rečeno je, uključuje podmirenje
obveza svim dobavljačima u zdravstvu.
PRIHVAĆEN PRORAČUN LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
GOSPIĆ - Na posljednjem ovogodišnjem zasjedanju vijećnici
Skupštine Ličko-senjske županije danas su u Gospiću prihvatili
županijski proračun za 1999. godinu u iznosu od 40 milijuna i 320
tisuća kuna. Najviše proračunskog novca usmjerit će se za poticanje
razvoja malog i srednjeg poduzetništva, za gospodarsku
infrastrukturu, za potpore gradovima i općinama, te za društvene
djelatnosti.
RIJEČKO "KVARNER OSIGURANJE" OSTVARILO DOBIT OD PREKO 500 TISUĆA
KUNA
RIJEKA - Riječko Kvarner osiguranje, koje je u prosincu prošle
godine kapitalom od 3,5 milijuna njemačkih maraka utemeljio 21
dioničar, ostvarilo je u deset mjeseci poslovanja dobit od 525.736
kuna, istaknuo je danas na tiskovnoj konferenciji predsjednik
uprave Mladen Blažević. Naveo je kako je od početka rada zaključeno
više od pet tisuća polica osiguranja i ugovoreno ukupno 12 milijuna
kuna premija - od kojih 35 posto iz imovinskih osiguranja, 55 posto
iz osiguranja motornih vozila i 10 posto iz ostalih osiguranja.
Isplaćeno je u promptnim rokovima preko 500 šteta, u ukupnom iznosu
od 3 milijuna kuna.
PREDSTAVLJENA KNJIGA "POSLOVNI PLAN PODUZETNIKA"
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske i tvrtka
Masmedia predstavili su danas knjigu "Poslovni plan poduzetnika".
Sastavni je dio knjige i CD s tekstom knjige te pripadajući software
za pripremu poslovnog plana. Knjiga, objavljena u sklopu Programa
poticanja razvitka malog gospodarstva, sadrži vodič za izradu
poslovnog plana te posebne priloge, obrasce i upitnike za provjeru
poslovne sposobnosti kao i praktične primjere iz djelatnosti
poljoprivrede, turizma, usluga i obrta. U izradi su knjige
sudjelovali: tvrtka Croateh, Ekonomski institut iz Zagreba,
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Hrvatska garancijska
agencija (HGA), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska
obrtnička komora (HOK), Hrvatski zadružni savez i Zagrebačka
banka.
(Hina) dju dju