BEČ, 15. prosinca (Hina/AFP) - Sljedeće godine gotovo polovica +srednje Europe počet će ozbiljne pregovore za ulazak u Europsku +uniju, dok se druga polovica bori za izlazak iz gospodarskih +poteškoća.
BEČ, 15. prosinca (Hina/AFP) - Sljedeće godine gotovo polovica
srednje Europe počet će ozbiljne pregovore za ulazak u Europsku
uniju, dok se druga polovica bori za izlazak iz gospodarskih
poteškoća.#L#
Izgledi za ulazak u Europsku uniju opravdavaju napore koje je 11
zemalja poduzelo kako bi svoje gospodarstvo i pravnu
infrastrukturu prilagodilo Europskoj uniji - od Tallina preko
Rige, Vilniusa, Varšave, Praga, Bratislave, Budimpešte,
Ljubljane, Bukurešta, Sofije do Nikozije.
Šest zemalja ima priliku ući u prvom valu proširenja Eurpske unije:
Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Estonija i Cipar. Konkretni
pregovori s tim zemljama počeli su početkom studenoga ove godine.
Pet ostalih zemalja - Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska i
Slovačka - kandidati su za sljedeći krug proširenja. Europska
komisija predložila je da se prije kraja iduće godine pregovori
započnu s Latvijom, a s Litvom i Slovačkom nešto kasnije.
Među tih jedanaest zemalja kandidata golema je razlika. Bruto
domaći proizvod po glavi stanovnika u Bugarskoj i Rumunjskoj iznosi
1.227, odnosno 1.549 američkih dolara, dok primjerice Slovenija
ima 9.100, a Poljska 3.500 dolara.
Bruxelless smatra da će Bugarska imati ozbiljnih problema
prilagoditi se pritisku konkurencije i tržištu radne snage unutar
Unije u srednjoročnom razdoblju, dok su perspektive Rumunjske još
gore budući da je napravila vrlo mali pomak u stvaranju tržišnog
gospodarstva.
U pogledu točnog datuma proširenja Unije, više se nitko ne želi
obvezivati.
"Nitko više ne vjeruje u proširenje 2000. godine", rekao je u
nedjelju njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer.
Krajem 1999. godine, ako se "ukaže svjetlo na kraju pregovoračkog
tunela", bit će moguće razmotriti neki datum za prvi krug
proširenja, ocjenjuje šef njemačke diplomacije.
Srednja Europa je izgubila dragocjenog saveznika nakon izbornog
poraza bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla, koji se zauzimao
da do prvog vala proširenja dođe već 2000. godine. Državni tajnik u
njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Guenter Verheugen taj
datum drži "potpuno nerealnim".
Socijaldemokratski kancelar Gerhard Schroeder dao je prioritet
borbi protiv nezaposlenosti i uspjehu eura pred brzim proširenjem
Unije na istok, što će biti "teži i složeniji proces nego što se
mislilo".
Predstavnici više zemalja članica Unije počeli su već otvoreno
govoriti o 2006. godini za prvi krug proširenja, umjesto 2002-2003.
što se ranije spominjalo.
Odgovor iz zemalja kandidata nije trebalo dugo čekati. Mađarski
premijer Viktor Orban optužio je EU da "nepravedno postupa" s
njegovom zemljom, budući da će ona "do 2002. ili najkasnije 2003.
godine biti spremna za ulazak u EU".
Bivši poljski premijer Tadeusz Mazowiecki ističe da Poljaci "imaju
dignitet i da ih se ne može dugo držati u predsoblju EU-a". Češki
predsjednik Vaclav Havel je zatraži od europskih dužnosnika "da
podrede pojedinačne interese povijesnoj dimenziji ujedinjenja
Europe", a šef poljske diplomacije Bronislaw Geremek osuđuje
"dvosmislene signale" iz Bonna.
(Hina) sv dh