BEČ, 15. prosinca (Hina/AFP) - Austrija je 1998. godine obilježila +60. godišnjicu pripojenja Njemačkoj, tzv. Anschlussa, a +istovremeno se bavila i preispitivanjem svoje prošlosti tijekom +razdoblja nacizma.
BEČ, 15. prosinca (Hina/AFP) - Austrija je 1998. godine obilježila
60. godišnjicu pripojenja Njemačkoj, tzv. Anschlussa, a
istovremeno se bavila i preispitivanjem svoje prošlosti tijekom
razdoblja nacizma.#L#
Pred Austrijom se još uvijek nalazi najteže pitanje koje treba
riješiti: to su napori koji bi logično trebali doesti do konkretnog
rezultata - a to je isplata odštete zbog otete imovine Židovima ili
njihovim nasljednicima.
Put ka rješenju tog pitanja utemeljio je 1991. tadašnji kancelar
Franz Vranitzky. On je bio prvi austrijski političar koji je
priznao suodgovornost Austrijanaca u nacističkim pljačkama.
Stvarno preispitvanje prošlosti počelo je u siječnju ove godine
kada su u New Yorku zaplijenjene dvije slike austrijskog slikara
Egona Schielea koje su bile u vlasništvu austrijske države.
Pljenidba tih dviju slika, koje se još uvijek nalaze u New Yorku
budući da nasljednici bivših vlasnika tih slika (Židova) traže
njihov povrat, dovela je austrijsku vladu do toga da je u siječnju
zadužila povjerenstvo povijesničara da naprave popis svih otetih
umjetničkih djela, koja su zatim skrivena u državnim muzejima.
Austrijski je parlament 5. studenoga jednoglasno usvojio odluke o
povratu svim umjetničkih djela pokradenih od Židova i zatim
stavljenih u državne muzeje. Prva umjetnička djela trebala bi biti
vraćena nasljednicima do kraja ove godine.
Austrijska vlada je između ostaloga uspostavila i Povjerenstvo
povijesničara koje mora istražiti sudbinu otete imovine
austrijskih Židova.
Ukupna oteta imovina austrijskih Židova, za vrijeme nacizma, danas
se procijenjuje na između 6,5 i 16,6 milijardi dolara, smatraju
stručnjaci.
Nakon Anschlussa 1938., 125.000 austrijskih Židova bilo bi je
prisiljeno na bijeg, a nacisti su ubili 65.000 austrijskih Židova.
U Austriji je prije Drugog svjetskog rata živjelo 200.000 Židova ,
dok današnja austrijska židovska zajednica broji samo 8.000
članova.
Nedavno su američki odvjetnici podnijeli tužbu zbog "nezakonitog
bogaćenja" protiv nekoliko austrijskih banaka, među kojima je i
"Creditanstalt", druga po veličini banka u zemlji. Tužba
austrijske banke tereti da su se obogatile na osnovi nacističkog
zlata pokradenog od Židova.
Gradonačelnik Beča Michael Haupl u rujnu je nakon višegodišnje
polemike postavio kamen-temeljac za spomenik holokaustu posvećen
austrijskim Židovima žrtvama nacizma. Spomenik bi trebao biti
otvoren 1999.
(Hina) nab br