WASHINGTON, 4. prosinca (Hina) - Završnog dana Međunarodne +konferencije o imovini žrtava holokausta, hrvatsko izaslanstvo je +sudionike washingtonskog sastanka iz 43 države i 13 nevladinih +organizacija podrobno upoznalo s praksom i
gledištima Hrvatske o +tom pitanju.
WASHINGTON, 4. prosinca (Hina) - Završnog dana Međunarodne
konferencije o imovini žrtava holokausta, hrvatsko izaslanstvo je
sudionike washingtonskog sastanka iz 43 države i 13 nevladinih
organizacija podrobno upoznalo s praksom i gledištima Hrvatske o
tom pitanju.#L#
U dokumentu se na dvadesetak stranica govori o povratu i naknadi za
oduzetu imovinu, kulturnom blagu i knjižnicama, te o dostupnosti
arhivskog materijala.
Kao što je na zaključnom susretu s novinarima istaknuo američki
državni tajnik Stuart Eizenstat, Hrvatska je među malobrojnim
zemljama koje su svoje dokumente iz vremena II. svjetskog rata
stavile na raspolaganje Muzeju holokausta u Washingtonu. Hrvatski
državni arhiv i Memorijalni muzej holokausta potpisali su u svibnju
1995. sporazum o suradnji u istraživanju holokausta u Hrvatskoj.
Slijedom tog sporazuma predani su dokumenti o 6573 Židova ubijena u
Hrvatskoj tijekom II. svjetskog rata.
Hrvatsko izaslanstvo je upozorilo da se znatni dio onovremenih
dokumenata nalazi u Beogradu, a vlasti i arhiv SRJ ne pokazuju
spremnost surađivati i predati te dokumente.
U izvješću četvoročlanog hrvatskog izaslanstva na konferenciji o
holokaustu navodi se podatak da je odlukom vlade prije nešto više od
godinu dana osnovano povjerenstvo za istraživanje povijesne istine
o imovini žrtava nacizma.
Kad je o povratu te imovine riječ, podsjeća se na prošlogodišnju
odluku Hrvatske da svoj dio novca tzv. tripartitne komisije, u
vrijednosti oko 118 tisuća dolara, odstupi u korist žrtava
holokausta. Budući da su ta sredstva blokirana postupkom sukcesije
bivše SFRJ, Hrvatska predlaže da se taj novac izdvoji i odmah stavi
na raspolaganje žrtvama nacizma.
U najvećem dijelu izvješća hrvatskog izaslanstva u Washingtonu
podrobno se govori o zakonu o naknadi imovine oduzete za vrijeme
komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji. "Brojne odredbe tog
zakona osporavaju se u postupcima pred Ustavnim sudom", stoji u
dokumentu, ali budući da je Hrvatska pravna država, "zakon se u
prihvaćenom obliku mora primjenjivati", sve dok ne bude
promjenjen, dopunjen ili ne bude osporena njegova ustavnost.
Što se tiče umjetnina otetih žrtvama holokausta u Hrvatskoj, u
izvješću se navodi da su u prvim posljeratnim godinama dvije
državne komisije "točno popisale sve predmete umjetničke
vrijednosti", te da popis sadrže podatke o bivšem vlasniku,
porijeklu umjetnine i ustanovi kojoj je umjetnina predana. Posebno
je popisivana tzv. napuštena imovina, odnosno imovina nepoznatih
vlasnika. Ona je 1945. godine bila u cijelosti nacionalizirana.
U dokumentu hrvatskog izaslanstva se tumači da prema sadašnjem
Zakonu o naknadi treba razlikovati dvije kategorije umjetnina.
Prvotnim vlasnicima moguće je vratiti samo one predmete koji su
umjetničke, kulturne ili povijesne vrijednosti. Predmeti koji se
smatraju kulturnom baštinom, u Hrvatskoj su pod posebnom državnom
zaštitom. Oni mogu biti vraćeni u vlasništvo osobe kojoj su oduzeti
ili njezinu nasljedniku, ali ne i u posjed. Te umjetnine ostaju u
muzejima i galerijama a posebnom odlukom vlade bit će određena
naknada vlasnicima.
U izvješću se upozorava na zahtjev Hrvatske da se u sklopu sukcesije
vrate umjetnine i drugi predmeti koji su iz Hrvatske odneseni u
razdoblju od 1918. do 1991. godine, a sada se uglavnom nalaze u
SRJ.
Podsjeća se, također, na užasne štete na spomeničkoj i drugoj
baštini, počinjene tijekom agresije na Hrvatsku.
"Na kraju drugog tisućljeća, krajnji je čas utvrditi povijesnu
istinu i odrediti način obeštećenja za žrtve holokausta", ističe se
u dokumentu hrvatskoga izaslanstva.
(Hina) fp br