ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Dubrovačka brodarska tvrtka +Atlantska plovidba ovu će poslovnu godinu zaključiti s otprilike 55 +milijuna američkih dolara ukupnih prihoda, procijenilo je tvrtkino +poslovodstvo. S obzirom na to da
glavninu svojih prihoda ta tvrtka +ostvaruje na inozemnim tržištima, konačan rezultat uvelike je +oblikovala kriza na svjetskom pomorskom tržištu. Vozarine su, kao +temelj poslovanja brodara, dosegnule najniže vrijednosti u +posljednjih nekoliko desetljeća, a najveći pad svoje vrijednosti, +za još 30 do 50 posto, dogodio se nakon financijskog kolapsa na +Dalekom istoku. To se odrazilo i na smanjenje tvrtkinog ukupnog +prihoda.
ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Dubrovačka brodarska tvrtka
Atlantska plovidba ovu će poslovnu godinu zaključiti s otprilike 55
milijuna američkih dolara ukupnih prihoda, procijenilo je tvrtkino
poslovodstvo. S obzirom na to da glavninu svojih prihoda ta tvrtka
ostvaruje na inozemnim tržištima, konačan rezultat uvelike je
oblikovala kriza na svjetskom pomorskom tržištu. Vozarine su, kao
temelj poslovanja brodara, dosegnule najniže vrijednosti u
posljednjih nekoliko desetljeća, a najveći pad svoje vrijednosti,
za još 30 do 50 posto, dogodio se nakon financijskog kolapsa na
Dalekom istoku. To se odrazilo i na smanjenje tvrtkinog ukupnog
prihoda.#L#
Atlantska je plovidba, prema riječima predsjednika Uprave Ante
Jerkovića, prije nego je započelo krizno razdoblje, znala godišnje
ostvarivati otprilike 70 milijuna dolara. No, trenutačna pomorska
kriza prisilila je poslovodstvo tog dubrovačkog brodara na
uvođenje mjera racionalizacije i štednje, pa su troškovi u
razdoblju od 1995. do 1997. stalno smanjivani tako da to smanjenje
sada iznosi 12,8 milijuna dolara.
"Brodarstvo je postao rizičan, težak i skup posao. Međunarodna
regulativa je sve stroža, potrebno je ulagati velika sredstva u
kadrove, nove tehnologije i sl., a tu su rigorozni uvjeti na polju
sigurnosti brodova i tereta. S obzirom na to da smo orijentirani
prema svjetskom pomorskom tržištu, a ne dijelimo sudbinu hrvatskog
tržišta, to od nas zahtijeva poslovanje prema normama u svijetu.
Financijsko poslovanje vodimo preko inozemnih banaka, redovito
izvršavamo svoje obveze, što je dovelo do toga da uživamo
povjerenje naših poslovnih partnera i mnogih banaka", rekao je
kapetan Jerković.
Atlantska plovidba najveći je domaći brodar za suhe sipke terete. U
svojoj floti ima 21 brod ukupne nosivosti od 740 tisuća tona, čija
je prosječna starost 10,3 godine. Posebnu reputaciju u pomorskom
svijetu Atlantska je plovidba stekla uz pomoć svoja četiri broda za
prijevoz specijalnih teških tereta.
"Pred četiri do pet godina ocijenili smo da je starost naše flote
dosegnula upozoravajućih 14 godina, te smo išli u njezinu obnovu.
Naručili smo dva broda u hrvatskim brodogradilištima, a 1994. smo
kupili jedan polovni brod. Kako je s padom vozarina pala i
vrijednost brodova, krenuli smo u kupovinu još dvaju brodova.
Posljednji brod kojeg smo za 20,5 milijuna dolara kupili početkom
ove godine pripadao je ruskoj floti, a izgrađen je u splitskom
brodogradilištu. Time smo zaključili prvi ciklus obnove flote, a
već sada planiramo i pregovaramo s brodogradilištima o gradnji
novih brodova", istaknuo je Jerković.
Tako je Atlantska plovidba u uvjetima tržišne depresije gradila i
kupovala nove, suvremene brodove. Istovremeno, od 1995. tvrtka je
prodala pet starih brodova.
"Očekujem da će i iduća godina na svjetskom pomorskom tržištu biti
krizna. Naime, statistike govore kako se silazni trend vozarina
obično događa ciklično, svakih 12 do 15 godina, kada se dogode i
najveći poremećaji u debalansu ponude i potražnje. Pozitivna se
kretanja naziru od 2000. pa nadalje, čemu ima dosta razloga. Na
primjer, očekuje se porast u prijevozu ugljena, jer se prva
generacija nukleranih termoelektrana gasi, a pod pritiskom ekologa
svijet se polako orijentira na energent koji ne ostavlja za sobom
nikakav opasan otpad. Rusiji će zasigurno trebati konstantna pomoć
u hrani pa se i tu mogu nazirati i šansu u prevladavanju opće krize
brodarstva na svjetskom tržištu", zaključio je Jerković.
(Hina) dju sbo