YU 12. 12. NIN IZBJEGLICE

SRBIJA NIN 12. XII. 1998. Izbjeglice Ivana Janković piše: "(...)U Hrvatskoj se naseljavanje obavlja planski. Na granici prema republici srpskoj ne naseljavaju se Srbi već se pravi tampon zona od 15 kilometara u koju se naseljavaju isključivo podobni Hrvati iz Posavine. Najmanje Srba vratilo se na Baniju, a najviše na Kordun, koji graniči s muslimanskom Cazinskom krajinom, pa u Knin, Liku. Povratak u ruralne krajeve podupiru i doseljeni Hrvati. (...)Premda se nevladine organizacije i udruge izbjeglica slažu da bi stjecanje dvostrukih državaljanstava bilo najbolje rješenje za 'neintegrirane', do sada nije donesena nikakva odluka, ali ne postoji ni mogućnost provjere. Jugoslavenskom se putovnicom do sada 'usrećilo' 27 tisuća izbjeglica, ali službeni podaci o točnom broju podnesenih zahtjeva ne postoje, kao ni jasni kriteriji po kojima se obavlja selekcija. 'Predala sam zahtjev za državljanstvo i telefonom me je pozvao inspektor. Pitao me jesu li me tukli u Zagrebu, rekla sam da nisu,a on je kazao 'da ste rekli da jesu, dobili bi preporuku više'. Onda je pitao zašto odmah nisam došla u Srbiju, odgovorila sam da nisam htjela smetati.'To vam je plus za preporuku', priča je jedne izbjeglice. Sudeći po pozivu vlasti da se mladi prijave za reguliranje državljanstva, prednost će izgleda imati vojno sposobni. Mlađi naraštaji, međutim, osobito oni ispod trideset godina, jedini se mogu smatrati 'integriranim', i to po tome što ih s ovdašnjim mladima veže zajednička želja za odlaskom iz ove zemlje, i to što prije i zauvijek. Na povratak i ne pomišljaju, osobito ako su bili vojno sposobni i iz urbanih sredina, a većina jesu. Do sada je preko UNHCR-a u inozemnstvo otišlo 11 tisuća ljudi, zahtjevi stalno rastu, a broj mjesta se smanjuje. Prema riječima Margaret O' Kiff iz UNHCR-a, odlazak u treće zemlje do sada je dao najbolje rezultate u rješavanju problema izbjeglica.(...)"