FR-YU-zakoni-Sudovi-Glasila/mediji-Organizacije/savezi-Vlada +FRANCUSKA-LA CROIX OD 10.12.98.GLASILA U SRBIJI ++FRANCUSKA+LA CROIX+10. XII. 1998.+Sve veći pritisak na neovisna glasila+"Na ulazu, Beograđani jedan za drugim dolaze
potpisati peticiju. +Ispred Studija 1 mali natpis upozorava: 'U slučaju vojnog +upletanja, radnici se mogu skloniti u dvoranu za kino-projekcije u +prizemlju...' Neovisni radio B 92 u središtu Beograda postao je +jedno od središta otpora protiv novog zakona o priopćavanju.+20. listopada srbijanska je skupština prihvatila zakon o 'javnom +priopćavanju' u kojemu se kaže da glasila neće moći prenositi +strane radijske i televizijske emisije (članak 68.), a visokim će +se kaznama kazniti glasila koja budu 'zlorabila slobodu tiska' +(članak 69.). Tu se napose misli na glasila koja preuzimaju vijesti +radija Slobodna Europa, BBC-a i CNN-a, kao i na one koji 'ugrožavaju +ustavni poredak', pri čemu taj pojam nije točno određen.+Nedugo prije ovoga novog zakona, 15. listopada, zabranjen je +dnevnik 'Naša Borba' i studentski radio Indeks. Nakon toga su +oštrim kaznama kažnjeni 'Danas', 'Evropljanin' i 'Dnevni Telegraf' +koji su prestali izlaziti.+'Teško je, kaže Radomir Diklić, direktor agencije Beta. U 24 sata
FRANCUSKA
LA CROIX
10. XII. 1998.
Sve veći pritisak na neovisna glasila
"Na ulazu, Beograđani jedan za drugim dolaze potpisati peticiju.
Ispred Studija 1 mali natpis upozorava: 'U slučaju vojnog
upletanja, radnici se mogu skloniti u dvoranu za kino-projekcije u
prizemlju...' Neovisni radio B 92 u središtu Beograda postao je
jedno od središta otpora protiv novog zakona o priopćavanju.
20. listopada srbijanska je skupština prihvatila zakon o 'javnom
priopćavanju' u kojemu se kaže da glasila neće moći prenositi
strane radijske i televizijske emisije (članak 68.), a visokim će
se kaznama kazniti glasila koja budu 'zlorabila slobodu tiska'
(članak 69.). Tu se napose misli na glasila koja preuzimaju vijesti
radija Slobodna Europa, BBC-a i CNN-a, kao i na one koji 'ugrožavaju
ustavni poredak', pri čemu taj pojam nije točno određen.
Nedugo prije ovoga novog zakona, 15. listopada, zabranjen je
dnevnik 'Naša Borba' i studentski radio Indeks. Nakon toga su
oštrim kaznama kažnjeni 'Danas', 'Evropljanin' i 'Dnevni Telegraf'
koji su prestali izlaziti.
'Teško je, kaže Radomir Diklić, direktor agencije Beta. U 24 sata
upravni sudac može pokrenuti skraćeni postupak i kazniti vlasnika i
glavnog urednika sa 400 tisuća franaka. Nijedno neovisno glasilo
nema na svome računu toliki iznos... No ako ne plati, može mu se
odmah zaplijeniti imovina. Direktor novina odgovara i svojim
osobnim imetkom, pa je tako izvršena pljenidba u stanu direktora
'Evropljanina'.
Da bi se zaštitili od ovakvog pritiska vlasti, 'Danas',
'Evropljanin' i 'Dnevni Telegraf' preselili su se u Crnu Goru,
drugu članicu jugoslavenske federacije. Novine izlaze u Crnoj Gori
i svakodnevno se uvoze. No često ih zaplijene na granici ili
hotimice zadržavaju kako bi kasnije stigle u kioske. 'Danas je
velik broj neovisnih listova izložen autocenzuri zbog straha od
kazni, misli jedan promatrač. Oni, k tome, imaju prilično veliku
potporu američkih zaklada i Europske unije, što među njima stvara
konkurenciju koja nije uvijek zdrava.'
Kako bi pomogao radiju Indeks da preživi, B 92 mu ustupa jedan sat
programa na tjedan, a direktor 'Naše Borbe' nada se da će list
ponovno početi izlaziti na proljeće.
'To je scenarij koji se opetuje', misli Marija Milosavljević,
zamjenica direktora B 92. 'Glasila su također bila zabranjena nakon
potpisivanja Daytonskih sporazuma'.
Najviše je rašireno mišljenje da vlast pojačava pritisak na
neovisna glasila kako bi mogla nadzirati sve što se objavljuje o
Kosovu, dok politika Slobodana Miloševića trpi na Kosovu težak
poraz. Pod pritiskom Zapada, jugoslavenski bi Predsjednik zapravo
mogao biti prisiljen da toj južnoj pokrajini s većinskim albanskim
pučanstvom dade visok stupanj samouprave. Zaklinjući se da će
sačuvati Kosovo, Slobodan Milošević je došao na vlast prije više od
deset godina", izvješćuje Alain Guillemoles.