NJ. 10.12.TAGESZEITUNG-LJ.PRAVA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 10. XII. 1998. Ista prava za šest milijarda "Označava li prihvaćanje 'Opće deklaracije o ljudskim pravima' od Glavne skupštine UN-a 10. prosinca 1948. 'kopernikanski obrat u međunarodnom pravu', kako pita Amnesty international? 81-godišnji francuski bivši diplomat Stephane Hessel odgovara potvrdno, unatoč kritičkom pogledu na posljednjih pola stoljeća bez ograničenja. Za Hessela, zadnjeg živućeg sudionika pregovora o tekstu deklaracije o ljudskim pravima, proklamacija toga dokumenta 'najvažnija je obnova po kojoj se Ujedinjeni narodi razlikuju ne samo od Lige naroda iz 1919. nego i od svih prijašnjih oblika suradnje.' (...) Ipak je Opća deklaracija o ljudskim pravima postala nadahnuće i temelj za oko 60 međunarodnopravno obvezatnih sporazuma za zaštitu ljudskih prava, najvažniji među njima su dva sporazuma prihvaćena 1966. o civilnim i građanskim pravima kao i gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. Za provedbu svih tih zaključaka i za nadzor njihova pridržavanja, kao i za razvitak daljnjih standarda i norma, u okviru Ujedinjenih naroda ustrojen je sustav postupaka, mehanizama i ustanova. Srž tog sustava danas je povjerenstvo za ljudska prava koje se sastoji od 53 države članice te visoko povjerenstvo UN-a za ljudska prava, gdje je sada na dužnosti Mary Robinson. (...) Unatoč svim sporazumima, ustanovama i aktivnostima: obećanja Opće deklaracije o ljudskim pravima 50 godina poslije usvajanja za većinu današnjih šest milijarda ljudi ni izdaleka nisu postala stvarnost. Pritom su žene i djeca jače pogođeni svim oblicima kršenja ljudskih prava nego muškarci. U dvije trećine država UN-a ljude i dalje muče ili zlostavljaju. Skoro polovica svih vlada uhićuje nenasilne političke oporbenike. U trećini svih država ljudi su žrtve političkih ubojstava od vojske ili 'sigurnosnih snaga'. U najnovije su vrijeme opet počinjeni čak i genocid i ostali teški zločini - primjerice u bivšoj Jugoslaviji, Burundiju, Ruandi ili Demokratskoj Republici Kongu. I u državama zapadne Europe posljednjih su se godina ljudskopravne norme srozale, primjerice u postupku prema izbjeglicama i azilantima. A često s velikim moralnim patosom iznošeni zahtjevi SAD-a kao svjetskog čuvara ljudskih prava, u jasnoj su suprotnosti s političkom praksom zadnje preostale velike sile, što dokazuje istraživanje Amnesty Internationala objavljeno u listopadu. Za visoku povjerenicu UN-a Mary Robinson kao i za Amnesty International, današnja obljetnica stoga 'uopće nije razlog za slavlje', kako glase usuglašene izjave. Stephane Hessel drži 'teškim propustom zadnjih 50 godina i najvećim zakazivanjem sjevernih industrijskih država' što gospodarska, socijalna i kulturna prava formulirana u deklaraciji o ljudskim pravima i socijalnom sporazumu iz 1966. do danas nisu provedena u obvezatnim sporazumima i konvencijama poput građanskih i političkih prava. Ako u skladu sa zahtjevima uskoro ne bude podnesen račun, uskoro bi se mogao raspasti teškom mukom 1993. postignut konsenzus o 'nedjeljivosti i univerzalnoj vrijednosti' svih 30 članaka Opće deklaracije o ljudskim pravima" - piše među ostalim Andreas Zumach.