BELGIJA-LE SOIR OD 9.12.98.NATO

BELGIJA LE SOIR 9. XII. 1998. Šest pitanja o pedesetogodišnjem NATO-u "Kakva je NATO-ova uloga i razlog njegova postojanja u XXI. stoljeću? Hoće li atlantska organizacija biti svjetski policajac spreman da jurne u svako mjesto na zemaljskoj kugli kako bi osigurao mir i ukrotio opasne države, kao što neki takvu nakanu pripisuju SAD-u? Jučer su u Bruxellesu ministri vanjskih poslova NATO-a započeli veliku raspravu o tom pitanju. Oni žele ponovno izraditi NATO-ov 'strateški koncept' kako bi organizacija mogla prihvatiti taj dokumenat na washingtonskom susretu na vrhu 24. i 25. IV. sljedeće godine, kojim će se proslaviti njezina pedeseta obljetnica. Stajališta se razlikuju, napose između Amerikanaca i Europljana. No rasprava nije tako teška kako se spočetka vjerovalo. Madeleine Albright, američka državna tajnica, nije bila tako ratnički raspoložena kao što su se plašili s ove strane oceana. Ambicija je svakako bilo, ali ne preko mjere. Raspravlja se o sljedećih šest pitanja. 1. Koje će nove zadaće NATO preuzeti? Strateške su se prilike bitno promijenile nakon pada Berlinskog zida. Uklonjena je prijetnja masovnog napada, ali su se pojavile nove opasnosti: regionalni i etnički sukobi, proliferacija nuklearnog, kemijskog i bakteriološkog oružja, zlonamjerne države, terorizam, visoki kriminal... NATO mora nadići tradicionalni koncept zajedničke obrane svoga područja i sada, prema američkoj formuli, braniti 'zajedničke interese'. Pitanje je što se pod time misli. Neki su se plašili da je SAD zaboravio NATO-ovu prvotnu zadaću koja je određena člankom 5. Washingtonskog sporazuma, a to je solidarna obrana protiv možebitne agresije na neku članicu. To nije istina, rekla je gospođa Albright. Hoće li nove zadaće biti jednako ili manje važne? Washington između njih stavlja znak jednakosti. Većina Europljana koji se plaše da bi tako mogli biti uvučeni u obranu američkih interesa diljem svijeta, svodi ih u relativne okvire. Pitanje nije samo teoretsko. Prihvaćanje novih zadaća znači i prilagodbu vojske tim zadaćama. Troškovi bi mogli biti golemi. 2. Dokle ići u upletanju izvan NATO-ova tradicionalnog područja? I tu je Madeleine Albright razuvjerila nazočne. 'Nećemo pokušavati stvoriti neku vrstu novog svjetskog NATO-a, rekla je. Nećemo ići u Koreju s NATO-om.' Činilo se da se belgijski ministar Erik Derycke smirio. Njegov njemački kolega Joschka Fischer želio je više jasnoće. Svi su se složili da NATO već djeluje izvan svojih granica i da mora nastaviti svoje operacije u Bosni i na Kosovu. No nije riječ o tomu da iziđe iz svoga 'okruga', ističu Europljani, iz svog 'neposrednog okruga', kaže Hubert Vedrine. Nagodba izražena nejasnim izričajem ne čini se nedostižnom, barem što se tiče očuvanja mira. Složenija je odredba politike protiv proliferacije oružja za masovno uništenje kojim mogu prijetiti zemlje poput Irana, Iraka i Libije. SAD je u tom pogledu već predložio bolju razmjenu podataka i bržu razradu načina za odvraćanje i za zaštitu od primjene takvog oružja. 3. Koji je pravni temelj za provedbu takvih zadaća? Većina Europljana želi ostati pri međunarodnom pravnom poretku koji je na snazi i koji svako vojno upletanje u nekoj zemlji vezuje uz odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. 'NATO će svakako djelovati sukladno načelima Povelje UN-a, ali će i dalje na pitanje mandata odgovarati za svaki slučaj pojedinačno', rekla je gospođa Albright. Pitanje je što učiniti ako NATO-ovo djelovanje onemogući ruski ili kineski veto u New Yorku. Još se sjećamo primjera kada UN nije izričito odobrio zračne napade na Kosovu. To ne može biti presedan, kaže većina Europljana. 4. Treba li se NATO odreći inicijalne uporabe nuklearnog oružja? Njemački je ministar vanjskih poslova, 'zeleni' Joschka Fischer, nedugo nakon stupanja na dužnost poželio da se Savez odrekne tog čimbenika svoje strategije. Washington, London i Pariz odlučno su se usprotivili. Njemački je ministar obrane Rudolf Scharping obećao da Bonn neće pokvariti atlantski konsenzus u svezi s time. Jučer je Joschka Fischer ponovno postavio pitanje, ali nejasnim riječima. Njegov je nastup ponajprije namijenjen njegovoj stranci, zaključili su partneri koji se zbog toga previše ne zabrinjavaju. U tome pogledu radije će se poticati dogovoreno nuklearno razoružanje i nastaviti pritisak na rusku Dumu da napokon odobri Start 2. 5. Kakvo mjesto i kakav identitet dati Europi u sklopu NATO-a? Predsjednik Europskog vijeća, Austrijanac Wolfgang Schuessel, sastao se jučer s glavnim tajnikom NATO-a. Bio je to prvi, neslužbeni susret. Važnije je bilo to što je gospođa Albright odobrila francusko-britansku inicijativu koja je prošlog tjedna pokrenuta u Saint-Malou u korist 'mogućnosti samostalnog djelovanja' Europske unije koja će se 'oslanjati na vjerodostojne vojne snage'. Stvaranje europskog obrambenog identiteta ne bi trebalo izazvati veće probleme. Gospođa je Albright samo izrazila bojazan da ne dođe do preklapanja dužnosti s NATO-om, do podjele Saveza i do diskriminacije prema zemljama koje nisu članice EU, primjerice Turskoj. 6. Kako nastaviti proširenje NATO-a? Pitanje se odnosi na Poljsku, Češku i Mađarsku. Šesnaestorica su odobrila pristup triju zemalja koje su pozvane u prvom krugu, a koje su već sudjelovale na jučerašnjoj sjednici. One će punopravnim članicama Saveza postati nešto prije susreta na vrhu u Washingtonu. Naprotiv, ako svi potvrde načelo o NATO-ovim otvorenim vratima, ne može biti ni govora o novim pozivima za pristup na washingtonskom susretu. Ograničit će se na ponudu 'paketa mjera' za pomoć drugim kandidatima u pripremi za budući pristup. Čini se da je oduševljenje Europljana u podupiranju novih kandidatura, napose francusko u korist Rumunjske, jako splasnulo", kaže Pierre Lefevre.