PRIVATIZACIJA USPORAVA REFORME U BiH

SARAJEVO, 12. studenog (Hina) - Odluke s posljednjeg sastanka predstavnika zemalja-članica Kontaktne skupine održanog u Washingtonu 10. studenog izazvale su ozbiljna reagiranja u sarajevskim medijima i bošnjačkim političkim strukturama. Kao središnje pitanje s tog skupa na kojemu se raspravljalo o tijeku provedbe Daytonskog sporazuma i stanju u BiH pojavila se naznaka da bi toj zemlji mogla biti uskraćena dosadašnja izdašna novčana potpora Zapada ako se ne dogode očekivane gospodarske reforme. Kontaktna skupina, kako je precizirano u zaključcima s washingtonskog sastanka, konstatirala je da se u BiH moraju napraviti krupni koraci ka uspostavi "održivog tržišnog gospodarstva" . U zaključcima se navodi da se lokalne vlasti kao i međunarodna zajednica moraju koncentrirati na razvitak privatnog sektora, što opet uključuje učinkovit, razvidan i politikom neopterećen proces privatizacije kao i moderan platni i bankarski sustav. Upravo gospodarske reforme, odnosno prijelaz na tržišno gospodarstvo, postavljene su i kao prvi prioritet za predstojeći ministarski sastanak Vijeća za provedbu Mirovnog sporazuma što će se sljedećeg mjeseca održati u Madridu. "Svijet udruženo prijeti", udarni je naslov u današnjem izdanju sarajevskog "Oslobođenja" čiji washingtonski dopisnik upozorava kako Zapad sada na tapeti ima i bošnjačku stranu kojoj se prigovara da "ni iz daleka nije učinila dovoljno u gospodarskim reformama i stvaranju pravnog i gospodarskog okruženja koje će privući inozemne investitore. "Oslobođenje" podsjeća da osim "Volkswagena" niti jedan zapadni investitor do danas nije ušao u BiH te tvrdi da je i čuveni "McDonald's za sada digao ruke od Bosne zbog rasprostranjene korupcije i gospodarskog bezakonja". I "Dnevni avaz" na naslovnoj stranici iz Washingtona iščitava "Signale za zabrinutost". Taj list citira i Izetbegovićeva vanjskopolitičkog savjetnika Mirzu Hajrića koji, komentirajući kritike vezane uz proces privatizacije, kaže kako je BiH pripravna preuzeti svoj dio odgovornosti ali da dio toga leži i na međunarodnoj zajednici. "Privatizacija je skok u hladnu vodu i pri tom nam treba pomoć međunarodne zajednice", kaže Hajrić sugerirajući kako obustava novčane pomoći BiH može dovesti samo do još većih problema. Glasnogovornik Westendorpova ureda Simon Haselock izjavio je danas kako međunarodna zajednica ima obvezu ne samo pomoći razvitak BiH nego i objasniti svojim poreznim obveznicima za što se određen novac daje te da stoga i postoji stanoviti pritisak. "Ovdje se troši novac i nekoga tko u Americi vozi kamion od Detroita do Chicaga. I on također ima pravo znati je li to što on daje potrošeno na pravi način", kazao je Westendorpov glasnogovornik. Haselock upozorenje Kontaktne skupine tumači kao ne baš jako ali ističe da je o gospodarskim pitanjima puno razgovarano. "Raspravljano je ali ne mislim da je donesena neka konkretna odluka", odgovorio je Haselock na pitanje hoće li se sada gospodarske reforme postaviti kao uvjet za dalju novčanu potporu Bosni. Sam visoki predstavnik drži da je brže i odlučnije provođenje reformi od ključne važnosti kako bi BiH opstala, zaključio je Haselock. (Hina) rm sb