ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke +razmatrao je u srijedu najnovija gospodarska i financijska +kretanja, kao polazišta za predviđanja novčane politike u idućoj +godini, te prihvatio izvješće o upravljanju
međunarodnim pričuvama +tijekom prva tri ovogodišnja tromjesečja.
ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke
razmatrao je u srijedu najnovija gospodarska i financijska
kretanja, kao polazišta za predviđanja novčane politike u idućoj
godini, te prihvatio izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama
tijekom prva tri ovogodišnja tromjesečja. #L#
Na dnevnom redu sjednice, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka
Škreba, bila je i ocjena mogućnosti i ekonomske opravdanosti
sanacije i restrukturiranja Ilirija banke d.d. Zagreb. Savjet HNB
obaviješten je da do kraja studenog središnjoj banci nisu predočeni
dokazi o dokapitalizaciji banke kakva bi joj omogućila sanaciju
prema vlastitom programu i buduće stabilno poslovanje. Stoga takav
program nije mogao ni prihvatiti, a ne nalazi ni opravdanja da Vladi
predloži sanaciju te banke na račun poreznih obveznika.
Gospodarske okolnosti u kojima se utvrđuju monetarni okviri za
iduću godinu obilježene su zadovoljavajućom stabilnošću cijena (u
studenome su maloprodajne cijene porasle za 0,2 posto, a na
godišnjoj razini 5,9 posto) i tečaja (koji je stabiliziran, uz
rjeđe intervencije središnje banke na deviznom tržištu, na razini
između 3,73 i 3,74 kune za njemačku marku). Obilježene su i
smanjivanjem vanjskotrgovinskog i tekućeg deficita platne bilance
(za deset mjeseci izvoz je povećan za 9,5 posto u dolarskom i za 14,3
posto u kunskom obračunu, dok je uvoz dolarski smanjen za 1,9 posto,
a iskazano u kunama povećan za 1,8 posto prema istom razdoblju
prethodne godine). Te okolnosti karakterizira i rast plaća
(ovogodišnje neto plaće u desetomjesečnom razdoblju bile su za 12,8
posto nominalno a realno za 5,7 posto više od lanjskih), ali i
usporavanje gospodarskih aktivnosti, visoka stopa
nezaposlenosti, rast nepodmirenih naloga za plaćanje i ponovno
povećanje kamatnih stopa i kamatne marže.
Uz takva osnovna polazišta, zadaća središnje banke ostaje da i u
idućoj godini osigura razmjernu stabilnost cijena i tečaja uz
zadovoljavajuću razinu domaće likvidnosti i vanjske solventnosti,
djelujući u suženom manevarskom prostoru koji joj ostavlja
fiskalna politika u uvjetima otežanih mogućnosti pristupa
inokapitalu, priopćeno je sa sjednice Savjeta HNB.
Radi usklađivanja s novim zakonskim propisima, od Savjeta HNB
zatraženo je mišljenje o zahtjevima više štedno-kreditnih zadruga
koje su zatražile odobrenje za rad od Ministarstva financija.
Razmatrajući predočenu dokumentaciju, Savjet HNB uočava opasnost
od izigravanja duha zakona i prihvatljivih ciljeva štedno-
kreditnog zadrugarstva. Ima, naime, znakova da se u štedno-
kreditnim zadrugama ne vidi oblik uzajamnog financijskog
ispomaganja članova zadruge na temelju vlastitih štednih uloga,
već način profitnog financijskog poslovanja uz povoljnije uvjete
nego što vrijede za banke i štedionice. Takve pojave i namjere,
navodi se u priopćenju, potrebno je pravodobno onemogućavati kako
ne bi remetile razvoj zdrave i ravnopravne konkurencije na
hrvatskom financijskom tržištu.
Novom odlukom o obveznoj rezervi banaka i štedionica u kunama iz
osnovice za obračun obvezne rezerve, osim kredita, izuzimaju se i
depoziti primljeni od banaka i štedionica kao i depoziti primljeni
od HBOR-a. Osim toga, na depozite poduzeća i financijskih
institucija, primjerice stambenih štedionica, čiji su osnivači
poslovne banke, neće se obračunavati rezerva po stopi od 100 posto,
već po redovnoj stopi koja trenutno iznosi 29,5 posto. Ukupni
financijski učinak ovih mjera na umanjenje obvezne rezerve
procjenjuje se na 24,6 milijuna kuna.
Članovi Savjeta HNB suglasili su se da se kamatna stopa od 5,9 posto
obračunava bankama i štedionicama na cjelokupnu obveznu rezervu,
dakle ne samo na izdvojenu kod središnje banke nego i na žiro-
računima. Polazeći od kretanja kamatnih stopa na tržištu novca i u
poslovnim bankama, a imajući u vidu ulogu središnje banke kao
"posljednjeg kreditnog utočišta", Savjet HNB odlučio je povećati
kamatnu stopu na lombardne kredite s 11 na 12 posto. No, ako se
korišteni kredit vrati već do isteka istog dana, kamata će se
obračunavati po stopi od samo 7 posto. Time se želi, obrazloženo je,
potaknuti veća briga banaka za upravljanje vlastitom likvidnošću i
korištenje zaduženja kod središnje banke ponajprije za uistinu
kratkotrajne i prolazne poremećaje likvidnosti.
Uz to, proširena je mogućnost kratkoročnog zaduženja od središnje
banke, tako da bi se ubuduće lombardni krediti odobravali do 50
posto nominalne vrijednosti kunskih i deviznih blagajničkih zapisa
(kao i do sada), ali i do 50 posto nominalne vrijednosti trezorskih
zapisa (dosad do 25 posto) i mjenica Ministarstva financija
založenih za ovu namjenu (novi instrument). Time se želi, ocjenjeno
je, omogućiti lakša prilagodba banaka oscilacijama likvidnosti, s
manje nepovoljnih učinaka na kretanje kamatnih stopa, pa i
pretjerana reagiranja ulagača na i najmanji nagovještaj, makar i
prolaznog, pogoršanja likvidnosti neke banke.
(Hina) pp mć