Zastupnički dom: zaključena rsaprava o zakonu o bankama

Zastupnički dom: zaključena rsaprava o zakonu o bankama Svi oporbeni predstavnici klubova zastupnika zatražili su tijekom današnje rasprave u Zastupničkom domu da se Konačni prijedlog zakona o bankama vrati u prvo čitanje, odnosno da Vlada povuče prijedlog loše sastavljenog zakona, na kojeg su saborski odbori priložili ukupno 212 amandmana. Klub HDZ-a pak predlaže da se zakonski prijedlog uputi u treće čitanje. Zaključenjem rasprave o novom prijedlogu zakona o bankama Zastupnički je dom Hrvatskog državnog sabora završio današnji rad. Pavao Šarčević (HSS) izrazio je čuđenje što HDZ tako različito pristupa istom problemu, jer je na Vladin prijedlog zakona Odbor za zakonodavsto priložio 131 amandman, a Odbor za financije i državni proračun 81 amandman. Damir Kajin (IDS) zatražio je od države osnivanje uvozno-izvozne banke te da se bankarski sustav više ne sanira novcem poreznih obveznika. Kajin tvrdi da je država na sanacije banaka do sada utrošila 37 milijardi kuna, a što približno odgovara visini državnog proračuna. Kajin smatra da bi od 60 banaka svega 30 posto moglo udovoljiti najnovijim mjerama što ih predlaže Vlada. Ante Tukić (LS) nazvao je prijedlog Predsjednika Republike o kontrolnom tijelu za sprječavanje bankarske krize "konglomeratom onih koji su bankarski sustav doveli u sadašnje stanje". Tukić je zatražio i promjenu Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kojim bi se morala bitno povećati odgovornost guvernera i savjeta guvernera. Srećko Bijelić (HNS) zatražio je da osobno premijer Zlatko Mateša povuče iz procedure "nedorečen i nejasan" prijedlog zakona o bankama. Bijelić zakon o bankama drži ključnim za budućnost gospodarskog i demokratskog razvoja Hrvatske. Ivan Herak (HSLS) smatrao je da mora upozoriti na alarmantno stanje u hrvatskome gospodarstvu koje će se, prema Heraku, urušiti u roku pola godine. Marin Jurjević (SDP) smatra da prijedlog zakona treba vratiti u "nultu fazu". U ime Kluba HDZ-a Đuro Njavro je zatražio treće čitanje prijedloga zakona te pozvao na konsenzus o problematici banaka. Njavro kaže da u Savjetu HNB-a ne sjede samo HDZ-ovci te predlaže da se u Savjet imenuju stručnjaci iz raznih političkih stranaka, kako bi se problem bankarstva stavio izvan dnevne politike. Njavro smatra da se moraju naći instrumenti za snižavanje kamata u gospodarstvu, a da se PDV ne može smanjiti, jer dva posto stope PDV-a odlazi na sanaciju banaka. Drži da bi osnivači banaka ubuduće morali najprije uredno poslovati tri godine pa tek onda početi raditi sa štednim ulozima građana. Prema njegovu prijedlogu također se treba osnažiti kontrola HNB-a nad poslovanjem banaka, ali se HDZ ne slaže da se na taj način ugroze osnove dioničarstva. Njavro je zatražio da se zakonski jasno precizira da HNB u poslovanju banaka može intervenirati samo u krajnjem slučaju. Predlaže i da se zaoštri odgovornost revizora, jer bez toga nema zaštite dioničara, te da revizor koji potpiše nevjerodostojno izvješće narednih pet godina ne može izvršiti reviziju. U pojedinačnim raspravama Ivan Gabelica (HČSP) ocijenio je da zakonski prijedlog ne predstavlja napredak u odnosu na postojeći zakon, već korak natrag. Upozorio je da bankarski sustav ne smije biti ugrožen lošim zakonima, te da Sabor ne smije dopustiti eksperimentiranje. Naglasio je da propast banaka znači i propast gospodarstva te, uz ostalo, iznio kritičke primjedbe na odredbe o odgovornosti za tuđi rad. Joško Kontić (HSLS) istaknuo je da je bankarstvo, neovisno o zakonodavnoj i izvršne vlasti, temelj stabilnog gospodarstva te da je potrebno stabilizirati hrvatski bankarski sustav s više stručnosti, a manje politike. Upozorio je na opasnost brze rasprodaje imovine tajkunima. Govoreći o stanju u bankarstvu podsjetio je i na nepravilnosti u svezi Dubrovačke banke, kada se, kako je rekao, nisu raspisivale nagrade i progonili krivci, dok je to u slučaju Ankice Lepej i Roberta Horvata učinjeno. Oni možda nisu savjesni službenici, ali su pošteni i hrabri Hrvati, zaključio je. Anto Kovačević (HKDU) je rekao da loš bankarski sustav ima za posljedicu lošu vlast i obratno, a zbog ukupnog stanja u bankarstvu Milivoj Kujundžić (HDZ) dodijelio je Vladi, HNB-u i Mnistarstvu financija "crveni karton".