ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva +dr. Josip Kolanović i glavni ravnatelj Mađarskoga nacionalnog +arhiva dr. Lajos Gecsenyi danas su u Zagrebu potpisali petogodišnji +sporazum o suradnji tih dvaju
arhiva.
ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva
dr. Josip Kolanović i glavni ravnatelj Mađarskoga nacionalnog
arhiva dr. Lajos Gecsenyi danas su u Zagrebu potpisali petogodišnji
sporazum o suradnji tih dvaju arhiva. #L#
Sporazumom se predviđa istraživanje i znanstvena obrada arhivskoga
gradiva, koje se odnosi na povijest dviju zemalja te na razmjenu
stručnih iskustava i informacija u svezi s arhivskom djelatnošću, u
okviru vrijedećih propisa svake zemlje i u skladu s preporukama
Međunarodnoga arhivskog vijeća (ICA). Strane potpisnice, kako je
predviđeno sporazumom, radit će i na izradbi obavijesnih pomagala o
izvorima za istraživanje povijesti dviju država koji se nalaze u
arhivima u Hrvatskoj i Mađarskoj te razmjenjivati publikacije,
metodičku i znanstvenu arhivsku literaturu, preslike i
mikrofilmove arhivskoga gradiva. Arhivi će unaprjeđivati i takve
oblike suradnje kao što su organizacija konferencija, seminara,
zajedničke arhivske izložbe i td.
U svrhu ispunjenja sporazuma strane jamče jedna drugoj razmjenu
stručnjaka.
Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. Josip Kolanović izjavio je
kako zbog višestoljetnih povijesnih i kulturnih veza Mađarske i
Hrvatske zaključivanje sporazuma ima posebno značenje. Po njegovim
riječima, u Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti čuva se
gradivo dragocjeno za povijest Hrvatske. Sporazumom nije
predviđeno vraćanje originalnih dokumenata, nego razmjena
mikrofilmiranoga arhivskoga gradiva, koje je od obostrana
interesa. "U Mađarskome nacionalnom arhivu nalazi se velik dio
gradiva koji se odnosi na Hrvatsku. Od kraja 18. stoljeća državne
institucije, koje su bile nadležne za Ugarsku i Hrvatsku, nalazile
su se u Budimpešti", izjavio je Kolanović dodavši kako su u tom
arhivu važni obiteljski arhivi i zbirke srednjovjekovnih isprava,
koje su hrvatski povjesničari djelomice evidentirali, zatim
dokumenti arhivskih fondova Ugarske dvorske kancelarije, Ugarske
dvorske komore, Ugarskog namjesničkog vijeća, Spisi palatina,
kartografska zbirka i zbirka Miscellanea Slavonica, velik dio
arhivske građe koja se odnosi na povijest Rijeke od 1868. do 1918.,
u tzv. nagodbenom razdoblju i td.
"Na temelju sporazuma bit će evidentirani i snimljeni ti dokumenti
kako bi ih naši povjesničari mogli sustavno proučiti", rekao je
Kolanović dodavši kako je sporazumom predviđena i zajednička
suradnja u istraživanju i snimanju građe u bečkim arhivima.
(Hina)mc mc