US-SASTANCI - REFORME +US NY TIMES 8. XII. SCHROEDER ++SJEDINJENE DRŽAVE+THE NEW YORK TIMES+8. XII. 1998.+U gospodarstvu Schroeder iskušava pristup konsenzusom +"Konsenzus je dugo bio okosnica njemačkoga poslijeratnog +gospodarskog
procvata, pa je kancelar Gerhard Schroeder u +ponedjeljak pokušao pokazati da bi takav pristup mogao biti polazna +točka u borbi protiv visoke stope nezaposlenosti u zemlji", piše +Roger Cohen.+"U zemlji s više od 4 milijuna nezaposlenih, ili 10,6% radne snage, +Schroeder je na prvom sastanku mnogo hvaljenog 'saveza za poslove' +okupio sindikate, poslodavce i nekoliko članova svoje vlade. No +početna postignuća saveza jedva su nešto više od popisa dobrih +namjera.+Kako globalna konkurencija raste, a troškovi rada ostaju visoki, +njemačko se gospodarstvo, utemeljeno jednako na slobodnom tržištu +kao i na visokom stupnju socijalne zaštite, troši. Bogati postaju +bogatiji, no nezaposlenost je narasla na razinu koja nije viđena +još od 1945. Schroederov rad će se dobrim dijelom mjeriti na temelju +njegove sposobnosti da ljudima vrati poslove.+Metoda koju je on izabrao - pomno osmišljeni pregovori među
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
8. XII. 1998.
U gospodarstvu Schroeder iskušava pristup konsenzusom
"Konsenzus je dugo bio okosnica njemačkoga poslijeratnog
gospodarskog procvata, pa je kancelar Gerhard Schroeder u
ponedjeljak pokušao pokazati da bi takav pristup mogao biti polazna
točka u borbi protiv visoke stope nezaposlenosti u zemlji", piše
Roger Cohen.
"U zemlji s više od 4 milijuna nezaposlenih, ili 10,6% radne snage,
Schroeder je na prvom sastanku mnogo hvaljenog 'saveza za poslove'
okupio sindikate, poslodavce i nekoliko članova svoje vlade. No
početna postignuća saveza jedva su nešto više od popisa dobrih
namjera.
Kako globalna konkurencija raste, a troškovi rada ostaju visoki,
njemačko se gospodarstvo, utemeljeno jednako na slobodnom tržištu
kao i na visokom stupnju socijalne zaštite, troši. Bogati postaju
bogatiji, no nezaposlenost je narasla na razinu koja nije viđena
još od 1945. Schroederov rad će se dobrim dijelom mjeriti na temelju
njegove sposobnosti da ljudima vrati poslove.
Metoda koju je on izabrao - pomno osmišljeni pregovori među
sindikatima, poslodavcima i političarima - jednaka je pokušaju
dokazivanja da njemački model (koji je imao velikih poteškoća
odgovarajući na izazove devedesetih) može biti oživljen.
Uvođenjem zajedničke europske valute, eura, Schroeder također želi
pokazati da najveće europsko gospodarstvo može stvarati poslove
istovremeno održavajući visoku razinu socijalnih privilegija i
izbjegavajući opću deregulaciju koja je pomogla potaknuti ubrzano
stvaranje poslova u Americi.
'Izvrsno ozračje dogovora ispunja me optimizmom', izjavio je
Schroeder poslije sastanka. (...) U izjavi se kaže da su se strane,
koje će se opet sastati 25. veljače, složile da će nastojati
smanjiti troškove rada, reformirati sveobuhvatan ali skup
socijalni sustav, osigurati više fleksibilnosti, malim
kompanijama omogućiti lakši pristup kapitalu te možda sniziti
godinu odlaska u mirovinu, koja sad iznosi 65.
Sve se te mjere već nekoliko godina razmatraju u Njemačkoj. Bivši
kancelar Helmut Kohl započeo je sličan krug sastanaka 1996., no oni
nisu vodili nikamo, pa stoga nije odmah bilo jasno zašto bi ovog
puta bili uspješni. U praksi, reforma mirovinskog, zdravstvenog i
socijalnog sustava, čiji trošak dodaje 40% plaćama, nailazi na
snažan otpor sindikata.
Jedini konkretni koraci o kojima je u ponedjeljak postignut dogovor
bili su da se porezne reforme za male i srednje kompanije provedu g.
2000. umjesto 2002. te da se stvori 100.000 pripravničkih mjesta za
mlade ljude. Kako će se ona stvoriti, i čime će biti financirana,
nije objašnjeno.
Pravi test volje za kompromisom vjerojatno će stići u sljedećih
nekoliko tjedana dok se poslodavci i sindikati sukobe oko plaća. IG
Metall, sindikat koji ima više od 2,7 milijuna članova u industriji
automobila i tehničkim industrijama, traži povišenje plaća za
6,5%."