NJ 7. XII. TAZ SL.DRAKULIĆ

ka !! NJ 7. XII. TAZ SL.DRAKULIĆ NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 7. XII. 1998. "Povijest je poput peraćeg stroja" "Što mogu nekadašnje socijalističke zemlje dati EU? Zapravo puno toga ali konkretno samo jeftinu radnu snagu. A intelektualci? Slavenka Drakulić prilično skeptično ocjenjuje njihovu ulogu. Slavenka Drakulić, rođena 1949. u Hrvatskoj, spisateljica je i novinarka. Na njemački su, između ostalog, prevedena njezina djela 'Umiranje u Hrvatskoj - o ratu u srcu Europe', objavljeno u izdanju Rowohlta 1992., i 'Cafe paradies ili Čežnja za Europom', objavljeno u izdanju Aufbaua 1997. - Ovdašnji pisci razbijaju glavu oko pitanja je li Europa san ili noćna mora. Sanjaju li ljudi u istočnoj Europi još i danas, deset godina nakon preokreta? = Sa stajališta istočnoeuropskih država, Europa je još neka vrsta sna. Istinsko značenje Europe obilježeno je brojnim mitovima, primjerice: kada postanemo gospodarski i politički dio Europe, bit ćemo u raju. Nakon 1989. očekivanja su bila jako velika i vezana uz što skoriji ulazak u Europu. Ne samo radi dobivanja demokratskog sustava i tržišnog gospodarstva već i jednostavno radi boljeg života. U tom su pogledu obje strane razočarane. Zapad zato što se istok nije razvijao onako brzo kao što se očekivalo dok se istodobno pojavio nacionalizam i rat. Istok zato što je izostalo bogatstvo. No, u raspravi - pa i ovoj - često se zanemaruje poseban mentalitet kao posljedica komunističke vladavine. Promjena mentaliteta i vrijednosnih predodžba nije mogla držati korak s političkim promjenama. Ta duboka neistodobnost jedna je od najvećih zapreka u procesu približavanja Istoka i Zapada. - U kontekstu integracije nekadašnjih komunističkih država u europske institucije uvijek se rado rade predračuni troškova. Što bi te države mogle dati novoj Europi? = Gospodarski gledano, te države nude prodajno tržište i jeftinu radnu snagu. Zanemarimo li takve konkretne kategorije, postoji veliko iskustveno blago preživljavanja u teškim uvjetima. No, Zapad je vjerojatno manje zainteresiran za tu lekciju. Problem je samo što je kultura bila najteže pogođena demokratskim preokretom. - Intelektualci su odigrali odlučujuću ulogu u preokretu u realsocijalističkim zemljama. Kakvu ulogu danas igraju? = Mrzim govoriti o toj temi. Naime, kad god je riječ o intelektualcima, govori se kako su veličanstveni oni bili. U Jugoslaviji sam doživjela nešto sasvim drugo. Već pet godina prije izbijanja rata u Jugoslaviji intelektualci su započeli medijski rat, potpirujući nacionalizam i mržnju. Psihološki su pripremali ljude za rat. Od završetka rata nastupaju u Hrvatskoj i Srbiji u ulozi čuvara nacionalnog duha. To je ista standardna funkcija koju su već imali u komunizmu kao državni intelektualci: propagiraju trenutno vladajuću ideologiju - ranije komunizam, danas nacionalizam. Stoga je većina intelektualaca u Jugoslaviji odigrala izuzetno negativnu ulogu za vrijeme komunizma i rata do danas. - U Vašim knjigama uvijek ste oštro kritizirali odnos Hrvatske prema njezinoj povijesti. = Hrvatska vlada, koja funkcionira kao vlada jedne stranke, čini sve kako bi zanijekala sve pozitivno iz vremena komunizma i rehabilitirala fašizam iz razdoblja od 1941. do 1945. To se čini revidiranjem povijesti, imenovanjem trgova i ulica po fašističkim političarima. Povijest je poput stroja za pranje rublja. Stavite u njega prljavu povijest, dodate malo ideološkog praška i izaberete program. Iz stroja izlazi oprana, čista povijest. To pokazuje potpunu nespremnost za suočavanje s onim što je bilo. - Što to znači za buduću ulogu Hrvatske u Europi? = Ne uspijemo li se suočiti s vlastitom poviješću, nećemo moći postati dijelom Europe. Naime, antifašizam je jedan od ključnih elemenata u zajedničkoj povijesti Europe i treba ga braniti. To neće biti učinjeno pod sadašnjom vlašću. No, njezino vrijeme istječe. Oporba prvi put zbija redove. Dođe li nakon sljedećih skupštinskih izbora do promjene vlasti, postoji šansa da i Hrvatska uskoro bude zrela za Europu.