POČELA KONFERENCIJA O HRVATSKOJ KULTURNOJ POLITICI

TRAKOŠĆAN, 3. prosinca (Hina) - Međunarodna konferencija o kulturnoj politici Republike Hrvatske počela je danas u Trakošćanu. Dvodnevni skup, na kojem sudjeluje više od 150 stručnjaka iz Hrvatske i Europe, organizirali su Ministarstvo kulture i Vijeće Europe. Konferencija je priređena nakon rasprave u VE-u o nacionalnom izvješću i izvješću stručnjaka o hrvatskoj kulturnoj politici. Njome se želi pokazati kako različiti sudionici u hrvatskoj kulturi vide stanje u tom području te kako inozemni sudionici gledaju na mogućnost sudjelovanja u kulturnoj razmjeni s Hrvatskom.#L# Otvarajući konferenciju, ministar kulture RH Božo Biškupić istaknuo je da su program hrvatske kulturne politike, predstavljen u travnju u Strasbourgu pred stručnjacima Odbora za kulturu VE-a, pohvalili stručnjaci VE-a. Dokument su priredila 22 hrvatska stručnjaka pod vodstvom dr. Vjerana Katunarića. Usporedno s programom "Hrvatska kulturna politika" rađeno je i izvješće skupine stručnjaka VE-a, pod vodstvom autora Carlesa Landrija koji također sudjeluje u radu te konferencije. Kazavši kako je svjestan poteškoća, a i propusta, u profiliranju hrvatske kulturne politike, Biškupić je pozvao nazočne da otvoreno razgovaraju i da se prihvate pozitivni prijedlozi koji će voditi Hrvatsku u integraciju europskih naroda i kultura. Projekt ocjenjivanja nacionalne kulturne politike ministar smatra kapitalnim jer je to prvi utemeljeni pregled osnovnih odrednica nacionalne kulturne politike u razdoblju od 1990. do 1996. Stručnjaci VE-a su, dometnuo je, na osnovi nacionalnog izvješća i preko kontakata s hrvatskim stručnjacima ocijenili dosadašnje dosege hrvatske kulturne politike i predložili osnove budućeg razvoja. Biškupić je rekao da, unatoč ratnim okolnostima, u Hrvatskoj nije nastao kulturni tranzicijski šok u obliku tzv. kulturne racionalizacije. Uvođenje tržišnog gospodarstva koje je u zemljama u tranziciji često imalo za posljedicu smanjenje javnih rashoda za kulturu, u Hrvatskoj nije ostavilo veće negativne posljedice, nego, upravo obrnuto, javni rashodi za kulturu kontinuirano su rasli. Tako je i u prijedlogu novog državnog proračuna predviđeno povećanje sredstava za kulturu za 6,75 posto u odnosu na prošlu godinu, kazao je Biškupić. Istaknuo je i neke važne odrednice u području kulture, zakonsku regulativu koja je maksimalno otvorena i poticajna prema utemeljivanju i djelovanju neprofitnih fundacija, zaklada, fondova i udruga. To će, procijenio je, pridonijeti pluralističkom kulturnom razvoju i otvorenosti za projekte malih kulturnih skupina i zajednica, napose mladih i onih koji njeguju tzv. alternativno kulturno stvaralaštvo. Ministarstvo kulture, istaknuo je Biškupić, u profiliranju svoje daljnje kulturne politike uzima u obzir i preporuke iz izvješća stručnjaka VE-a - promatranje hrvatske kulture kao kulture raskrižja, razvoj kulturnog turizma i investiranje u kreativnost. Direktorica za kulturnu politiku VE-a Vera Boltho pohvalila je hrvatsko izvješće o kulturnoj politici u Strasbourgu, izneseno u travnju ove godine, dodavši da je to iznimno dobar dokumenat koji bi trebao poslužiti kao primjer sastavljanja dobrog izvješća o kulturnoj politici svake zemlje. Direktor projekta o hrvatskoj kulturnoj politici dr. Vjeran Katunarić rekao je da se povijest 20. stoljeća rekapitulirala u Hrvatskoj u posljednjih deset godina brojnim pitanjima; kao što su je li moguće kulturu i kulturnu politiku izvući iz zatvorenosti, mogu li se u kulturi zaposliti novi ljudi, može li kultura utjecati na usklađivanje međunacionalnih odnosa i biti čimbenikom u rješavanju gospodarskih problema. Ocijenio je da uvođenje PDV-a snažno potresa kulturnu scenu i naglasio kako ključne poluge u kulturnoj politici nisu u rukama Ministarstva kulture. Rad skupa nastavlja se poslijepodne po grupama. Za sudionike konferencije pripremljeno je nekoliko vrijednih izdanja Ministarstva kulture na stranim jezicima. Zajedno s domaćinom, ministrom Biškupićem, sudionici će razgledati i dvorac Trakošćan. Konferenciji su nazočni i pomoćnici ministara kulture iz Slovenije, Rumunjske i Bugarske. (Hina) ta mć