ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Za djelomično ublažavanje šteta od +elementarnih nepogoda u razdoblju siječanj-listopad ove godine, 73 +općine i 18 gradova dobit će od države bespovratnu pomoć u ukupnom +iznosu od 13,7 milijuna kuna.
Pomoć je namijenjena oštećenicima +koji su pretrpjeli štetu na poljoprivrednim kulturama i +dugogodišnjim nasadima uslijed oluja, tuče, požara i štetočina. +Odluku o davanju pomoći donio je, prošlog tjedna, Zastupnički dom +Hrvatskog državnog sabora.
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Za djelomično ublažavanje šteta od
elementarnih nepogoda u razdoblju siječanj-listopad ove godine, 73
općine i 18 gradova dobit će od države bespovratnu pomoć u ukupnom
iznosu od 13,7 milijuna kuna. Pomoć je namijenjena oštećenicima
koji su pretrpjeli štetu na poljoprivrednim kulturama i
dugogodišnjim nasadima uslijed oluja, tuče, požara i štetočina.
Odluku o davanju pomoći donio je, prošlog tjedna, Zastupnički dom
Hrvatskog državnog sabora. #L#
Gotovo trećina pomoći, odnosno 4,4 milijuna kuna dodijeljena je
Dubrovačko-neretvanskoj županiji čije su dijelove ljetos poharali
požari. U toj će županiji najveći iznos pomoći - 1,1 milijun kuna
dobiti općina Smokvica u kojoj su, uz ostalo, izgorjeli i brojni
vinogradi i maslinici. Da bi djelomično ublažila štete od požara,
općina Blato dobila je 650.000 kuna, Orebić 365.745, Konavle
323.310, Lastovo 300.000, Ston 159.325 kuna. Gradovi Dubrovnik i
Korčula dobili su 480.000, odnosno 270.652 kuna.
Ličko-senjska županija dobila je nešto manje od 1,6 milijuna kuna
pomoći, do čega će za ublažavanje šteta od ljetošnjih suša Gospiću i
Otočcu pripasti 689.189, odnosno 650.00 kuna.
Vukovarsko-srijemskoj županiji, točnije općinama Drenovci,
Vrbanja i Gunja pripast će ukupno 1,3 milijuna kuna, a radi
djelomičnog ublažavanja štete od tuče i olujnog nevremena.
Pomoć nije zaobišla ni područja na kojima su štete pričinile
štetočine. Grad Imotski i općina Zmijavci, čija su polja i ljetine
uništili miševi, dobit će od države 124.056 odnosno 90.159 kuna.
Doznačena sredstva pomoći, gradovi i općine dužni su odmah
isplaćivati fizičkim i pravnim osobama koje su pretrpjele štetu.
Pomoć se ne može koristiti ni za što drugo, osim za sanaciju šteta
vezanih za poljoprivredu, za zaštitu zemljišta, kupnju sjemenske
robe i gnojiva, sanaciju požarišta.
O namjenskom korištenju sredstava dužni su brinuti se načelnici
općina, gradonačelnici i župani.
Županijska povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda
dužna su, najkasnije, do 15. veljače 1999., izraditi cjelovito
izvješće o utrošku sredstava bespovratne pomoći po korisnicima i po
općinama, odnosno gradovima, s jasnom naznakom nositelja, namjene
i vremena utroška.
(Hina) bm ds