6.12.EL PAIS-KISSINGER-NIXON-PINOCHET

ŠPANJOLSKA EL PAIS 6. XII. 1998. Američki tajni dokumenti potvrđuju vezu između Nixona, Kissingera i Pinochetova državnog udara "Američka državna tajnica Madeleine Albright obećala je ovoga tjedna pregledavanje i objavljivanje brojnih tajnih dokumenata. Strahuje se da će to biti presedan koji bi mogao označiti kraj budućim putovanjima američkih vođa u inozemstvo, pa je vrlo vjerojatno da se neće objaviti svi dokumenti koji postoje, a puni su mrlja. Ali aperitiv je već na stolu. Postoje desetine dokumenata koje je National Security Archive u rujnu stavio na raspolaganje, a sadrže strašne informacije. Za početak, u njima se vidi da su republikanski predsjednik Richard Nixon i njegov državni tajnik Henry Kissinger imali mnogo aktivniju ulogu pri rušenju Allendeove vlade i podupiranju vojnog udara koji je izveo Pinochet. 'Ne vidim razloga da dopustimo da neka država postane marksistička samo zato što je narod u toj državi neodgovoran', izjavio je Kissinger 1970. na sastanku s CIA-om, a tema je bila sprječavanje moguće izborne pobjede socijalista Allendea. U tom duhu, Nixon je zapovijedio tajnoj službi da pokuša spriječiti Allendeov dolazak na vlast i u tu joj je svrhu dao 10 milijuna dolara. Nakon što je taj pokušaj propao, Nixon je, prema bilješkama tadašnjeg direktora CIA-e Richarda Helmsa, zapovijedio 'spašavanje Čilea'. 'Rušenje Allendea uz pomoć državnog udara dio je čvrste i dosljedne politike', piše Thomas Karamessines, pomoćnik direktora CIA-e, u tajnom telegramu poslanome 16. listopada 1970., nedugo poslije pobjede stranke Unidad Popular. Karamessines je obavještavao zapovjednika čileanske ispostave CIA-e u Santiagu, Henrya Heckshera, i izdavao mu zapovijedi koje je dobivao od Kissingera. U telegramu mu posebno naglašava da 'se u tome ne smije vidjeti američka ruka'. Vojni udar dobio je tajni naziv 'Track II', a tajni agenti moraju se oglušiti na bilo kakvu drukčiju zapovijed, pa makar dolazila i od veleposlanika Edwarda Korrya. Godine 1973., poslije Pinochetova vojnog udara, Bijela kuća je dobila podrobna izvješća o okrutnoj represiji, ali je Pinochetu progledala kroz prste. U memorandumu američkoga State Departmenta, koji je poslan Kissingeru 16. studenoga 1973., stoji da je 320 osoba (a to je tri puta više nego što je priznao Pinochet) strijeljano bez suđenja od 11. do 30. rujna te godine. 'Strah od izbijanja građanskog rata', stoji u memorandumu koji je potpisao zamjenik državnog tajnika Jack Kubisch, 'bio je glavni razlog za uporabu čvrste ruke već od samoga početka, ali postoji i želja za čišćenjem'. U tom tekstu Kissingera obavješćuju da 'su mnoga strijeljanja, kako se čini, obavljena na prilično zločinački način'. U tom prvom ('prilično zločinačkom') valu represije čileanski su vojnici ubili i dvojicu Amerikanaca: Charlesa Hormana, čija je sudbina nadahnula Costu Gavrasa pri snimanju filma 'Missing', i Franka Teruggia. U brzojavu poslanome 11. veljače 1974, David Popper, američki veleposlanik u Santiagu, piše Kissingeru da je njegov zamjenik Kubisch razgovarao s generalom Manuelom Huertom i da mu je rekao da SAD 'ne želi da ti mali problemi', kao što su ta dva ubojstva, 'poremete našu suradnju'. Washingtonu nikada nije nedostajalo dokaza da je za represiju odgovoran osobno Pinochet. U izvješću američkog vojnog savjetnika u Čileu, poslanome 15. travnja 1975., objašnjava se kako djeluje DINA (Direccion Nacional de Inteligencia - čileanska tajna služba, op. prev.). Pukovnik Manuel Contreras, zapovjednik te strašne političke policije, 'osobno obavješćuje predsjednika Pinocheta i samo od njega dobiva zapovijedi', stoji u tome izvješću. U kolovozu 1975. Contreras se u Washingtonu susreo s Vernonom Waltersom, tadašnjim pomoćnikom direktora CIA-e. Jedna od Contrerasovih najopasnijih odluka bilo je organiziranje atentata u kojemu su, 1976., u Washingtonu ubijeni čileanski emigrant Orlando Letelier i njegova američka pomoćnica Ronni Moffit. Još jedan važan dokument je i poruka koju FBI šalje u Washington iz Argentine, a u njoj stoji da je Čile središte iz kojega se vodi 'operacija Kondor', a radi se o savezu vojnih hunti Čilea, Argentine i Urugvaja čiji je cilj ubijanje oporbenih čelnika u egzilu. 'Nedavno ubojstvo Leteliera u Washingtonu vjerojatno je dio treće faze te operacije', piše u poruci dužnosnik FBI-a. Sve je to samo vrh ledene sante, a tajne spavaju u arhivima. Ako želi jednom zauvijek prognati zle sile suradnje s Pinochetom iz prošlosti, Clinton se mora usuditi sve to i objaviti. Ali, malo je vjerojatno da će to i učiniti", piše dopisnik lista iz Washingtona Javier Valenzuela.