FR-GB-IT-deklaracije-Organizacije/savezi-Obrana-Vlada +FR-LIBERATION OD 5/6.12.EU OBRANA ++FRANCUSKA+LIBERATION+5./6. XII. 1998.+Zajednički poticaj europskoj obrani+Jean-Dominique Merchet komentira francusko-britanski susret na +vrhu
o europskoj obrani koji je u petak završen u Saint-Malou +donošenjem zajedničke izjave: "Na susretu na vrhu u Saint-Malou +Francuska i Velika Britanija dale su ozbiljan poticaj izgradnji +europske obrane. U zajedničkoj izjavi oni prvi put kažu da Europska +unija 'mora moći samostalno djelovati, opirući se na vjerodostojne +vojne snage'. Glede obrane Britanci i Francuzi izišli su iz okvira u +kojima su godinama bili zatvoreni: 'NATO ili Europa', pri čemu je +London bio za prvu, a Pariz za drugu mogućnost. Odsad će vrijediti +formula 'NATO i Europa'.+Koncem listopada, na susretu na vrhu u Poertschachu (Austrija) Tony +Blair je prvi put prekinuo tradicionalno neprijateljstvo svoje +zemlje prema europskoj obrani. Francuska ju je to lakše 'uhvatila +za riječ' što, sa svoje strane, teži da se približi NATO-u. Tako +Pariz ponovno otkriva dinamiku koju je u listopadu 1995. bio +pokrenuo Jacques Chirac, a koja je brzo bila zaustavljena zbog +njegovih nespretnosti. Neposredno nakon izbora, Predsjednik
FRANCUSKA
LIBERATION
5./6. XII. 1998.
Zajednički poticaj europskoj obrani
Jean-Dominique Merchet komentira francusko-britanski susret na
vrhu o europskoj obrani koji je u petak završen u Saint-Malou
donošenjem zajedničke izjave: "Na susretu na vrhu u Saint-Malou
Francuska i Velika Britanija dale su ozbiljan poticaj izgradnji
europske obrane. U zajedničkoj izjavi oni prvi put kažu da Europska
unija 'mora moći samostalno djelovati, opirući se na vjerodostojne
vojne snage'. Glede obrane Britanci i Francuzi izišli su iz okvira u
kojima su godinama bili zatvoreni: 'NATO ili Europa', pri čemu je
London bio za prvu, a Pariz za drugu mogućnost. Odsad će vrijediti
formula 'NATO i Europa'.
Koncem listopada, na susretu na vrhu u Poertschachu (Austrija) Tony
Blair je prvi put prekinuo tradicionalno neprijateljstvo svoje
zemlje prema europskoj obrani. Francuska ju je to lakše 'uhvatila
za riječ' što, sa svoje strane, teži da se približi NATO-u. Tako
Pariz ponovno otkriva dinamiku koju je u listopadu 1995. bio
pokrenuo Jacques Chirac, a koja je brzo bila zaustavljena zbog
njegovih nespretnosti. Neposredno nakon izbora, Predsjednik
Republike konačno je popustio, ustvrdivši da nijedan od naših
partnera ne želi graditi europsku obranu izvan NATO-a - trebalo ju
je dakle stvoriti u sklopu Saveza. Zamisao je dobro primljena, ali
zahtjev Francuske da preuzme od Amerikanaca zapovijedanje na
Mediteranu, upropastio je stvar. Od proljeća 1997. ništa se nije
događalo. Susret na vrhu u Saint-Malou zacijelo znači kraj statusa
quo.
Kosovska kriza s osnutkom 'snaga za izvlačenje' koje bi trebale
štititi 'verifikatore' OESS-a, također je stanovit preokret.
Budući da SAD nije htio u njima sudjelovati, na koncu će ih
organizirati europske zemlje u sklopu NATO-a. Prvi francuski
vojnici trebali bi stići u Makedoniju u ponedjeljak. Svakako, EU ne
sudjeluje u tom poslu, ali bi potvrda ugovora iz Amsterdama mogla
promijeniti stanje. To odsada žele London i Pariz.
'Ako NATO ne sudjeluje u vojnim operacijama, EU treba imati
odgovarajuće ustroje da bi ih mogla odobriti', kaže se u izjavi iz
Saint-Maloa. 'Ona također mora biti sposobna da procijeni stanje,
mora imati izvore za obavješćivanje i biti sposobna za strateško
planiranje.' Konkretno, riječ je o tome da se rabe mogućnosti
Zapadnoeuropske unije (ZEU), utvarne vojne organizacije koja bi se
na koncu mogla stopiti s EU.
Sada još treba uvjeriti druge članove EU koji će doći u Beč
(Austrija). S Bonnom će se sporazum sigurno postići, ali će Pariz i
London morati biti pažljivi prema drugim partnerima koji nisu
oduševljeni što su su se tako našli pred svršenim činom. Već je u
četvrtak talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini
upozorio na 'opasnost od stvaranja direktorija' u kojemu bi
nekolicina velikih zemalja odlučivala za druge. Kada je riječ o
odgovornosti EU na vojnom području, ona je problematična za
neutralne zemlje (Švedska, Finska, Irska i Austrija). Tako je Beč
prošlog mjeseca odbio dati dopuštenje za tranzit francuskih
vojnika, pozivajući se na svoju neutralnost."