POVRAT UMJETNINA I ODŠTETA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA

WASHINGTON, 2. prosinca (Hina) - Prvog radnog dana međunarodne konferencije o imovini žrtava holokausta izaslanstvo domaćina SAD predalo je predstavnicima preostale 43 zemlje sudionice prijedlog načela i postupaka u vezi s povratom imovine koju su tijekom II. svjetskog rata opljačkali nacisti. #L# Iako pojedinosti američkog prijedloga nisu poznate, zna se da on u 11 točaka sažima neka moguća rješenja koja se tiču opljačkanih umjetnina. Vlade zemalja sudionica obvezale bi se istražiti i točno identificirati umjetnine koje su oduzete stvarnim vlasnicima tijekom II. svjetskog rata a onda bi postojanje takvih umjetnina bilo oglašeno diljem svijeta kako bi se bivšim vlasnicima ili njihovim nasljednicima omogućilo tražiti povrat ili odštetu. Takav model već je primjenjen u Francuskoj za otprilike 2000 slika i drugih umjetničkih predmeta. Igrom slučaja javnost je u utorak doznala da je jedna od 80 slika Claudea Moneta, sada izložena u Muzeju umjetnosti u Bostonu a posuđena iz umjetničke galerije francuskog grada Caena, najvjerojatnije opljačkana umjetnina. Vjeruje se da je slika "Lopoči" prvobitno pripadala pariškom kolekcionaru Paulu Rosenbergu. Nakon što je on pobjegao pred nacističkim progonom Monetovo se platno, tvrde znalci, našlo u posjedu Hiterova ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Ronald Lauder, predsjednik uprave Muzeja suvremene umjetnosti u New Yorku i dužnosnik Svjetskog židovskog kongresa procjenjuje da u svijetu ima više od 100.000 umjetničkih predmeta koji se vode kao nestali. Ukupno se računa da je čak 250.000 umjetnina opljačkano i da nikad nije vrađeno svojim stvarnim vlasnicima. Rusko izaslanstvo na konferenciji među prvima je prihvatilo američki poticaj. Predstavnik ruskog ministarstva kulture i član izaslanstva Valerij Kulišov upozorio je, doduše, da će biti teško razlučiti koji dio tzv. trofejnog blaga, koje je poslije II. svjetskog rata iz Njemačke dopremljeno u SSSR kao dio ratnih reparacija pripada žrtvama nacističkih progona. Jedna od zadaća Washingtonske konferencije je dogovoriti načela i standarde postupanja u pitanjima povrata imovine stradalnika holokausta. Vrijednost te imovine u vrijeme II. svjetskog rata procjenjena je na desetak milijardi dolara a današnja vrijednost bila bi deset puta veća. SAD su u utorak također pozvale sve zemlje da svoje arhive iz tog razdoblja otvore povjesničarima, istraživačima i javnosti. Sudionici konferencije uvodno su se bavili i pitanjem isplate odnosno naknade žrtvama holokausta koje su imale životno osiguranje. Prema prvim izjavama sudionika, čini se da će biti prihvaćen prijedlog globalnog poravnanja zahtjeva za isplatu osigurnine za nasljednike žrtava holokausta koji su imali zaključeno životno osiguranje. Tim se pitanjem bavi posebno povjerenstvo kojim predsjedava bivši američki državni tajnik Lawrence Eagleberger. S nekim od najvećih osiguravajućih društava u svijetu dogovorena je isplata odštete i već je ustanovljen fond koji sada raspolaže sa 90 milijuna dolara. (Hina) fp kt