ZAVRŠENA RASPRAVA O ZAKONU O BANKAMA

Zastupnički dom: Zaključena rasprava o novom zakonu o bankama Konačni prijedlog zakona o bankama podržao je danas Klub HDZ-a, no niz su primjedbi na njega iznijeli predstavnici oporbenih klubova. Većina oporbenih stranaka kritizira žurbu u donošenju zakona, najavljuju da ga neće podržati u predloženom obliku, te poručuje da je iluzorno vjerovati da će se njime riješiti nagomilani problemi bankarstva. Predloženi zakon, koji je u trećem čitanju i na koji je podnijeto osamdesetak amandmana, danas je raspravio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Novim se zakonom bankarski sustav želi postaviti na sigurne osnove. Njegov je cilj pojačati nadzor i kontrolu Hrvatske narodne banke nad poslovnim bankama, te joj omogućiti brzo i preventivno djelovanje u slučaju da pojedine banke zapadnu u teškoće. Time se želi zaštiti ulagače banke, njene komitente i dioničare, istaknuo je pomoćnik ministra financija Ivan Vrljić na početku sjednice. Povećanju kvalitete i sigurnosti bankarskog sustava, po Vrljiću trebali bi pridonijeti strože definiranje ulaska na bankovno tržište, definiranje unutarnje kontrole i revizije. Povećanjem iznosa temeljnog kapitala sa 3,6 milijuna kuna na 20 milijuna, te povećanjem iznosa za licence banaka za pojedine poslove (20, 40 i 60 milijuna kuna) želi se, kazao je Vrljić, okrupniti banke i štedionice. Nekoliko se zakonskih odredbi odnosi na preventivno djelovanje središnje banke u bankama u kojima se uoče problemi. Dva su takva nivoa djelovanja HNB-a, kazao je Vrljić. Prvi je mogućnost uvođenja povjerenika u banke čija je adekvatnost kapitala manja od tri četvrtine zakonom propisane minimalne adekvatnosti. Druga je mjera, kod banaka kod kojih gubici budu veći od jamstvenog kapitala, uvođenje prinudnog upravitelja, koji preuzima ovlasti uprave, nadzornog odbora i skupštine banke. Uvažavajući primjedbe iz drugog čitanja iz konačnog su teksta, rekao je Vrljić, izbačene odredbe da za poslovanje i rad banke svojom vlastitom imovinom odgovaraju članovi uprave i nadzornog odbora banke, kao i obveza banaka da u određenom roku iziđu na Zagrebačku burzu. Klub HSS-a predlaže odgodu donošenja zakona i traži, kazao je Marinko Filipović, da se prije toga dobiju izvješća o stanju u bankarstvu i o sanaciji banaka, te da se istodobno upute i izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Uzroke sadašnjeg stanja u bankarstvu Filipović vidi u ogromnom utjecaju politike na bankarstvo, u kadrovskoj politici banaka, te u menadžerskim kreditima i "pretvorbenim mućkama preko državnih banaka". I Mato Arlović (Klub SDP-a) smatra da je stanje u bankarstvu "samo posljedica onoga štu su Vlada i HNB svjesno dopustile - da se banke više bave poslovima pretvorbe nego bankarsko-financijskim poslovima". Ocjenjuje da predloženi zakon uvodi nove elemente etatizacije unutar bankovnog sustava, da je u izvjesnom smislu "elaborat privremenih mjera ili sanacioni zakon". U žurnom donošenju zakona, Hrvoje Kraljević (Klub HSLS-a) vidi pokušaj da se javnosti prikaže da su važeći zakoni o bankama, te o HNB-u loši i da je to glavni krivac katastrofalnog stanja u bankarstvu. To nije točno, jer su postojeći zakoni omogućavali HNB- u da djeluje samostalno i na vrijeme, tvrdi Kraljević. Klub IDS-a, ističe Damir Kajin, smatra da uloga HNB-a mora biti naglašenija, no, ne i regresivna. HNB ne treba arbitrirati u svakom pojedinom slučaju, "već pratiti one koji institutom povezanih osoba uništavaju banku za bankom, odnosno one koji su banke pretvorili u samoposluge tajkuna", kazao je. Izloženost banaka povezanim osobama, te "zagrljaj" poduzeća koji su i vlasnici banaka, i po riječima pomoćnika ministra financija Ivana Vrljića, razlog su što se bankarstvo našlo u ovakvoj situaciji. No, Vrljić ističe kako će se odredbama novog zakona o povezanim osobama i izloženosti ti problemi moći rješiti. Kao i većina navedenih klubova i Ante Tukić je u ime Kluba LS-a upozorio na prevelike ovlasti HNB-a, koje se, po njemu, svode na potpuno podržavljenje bankarskog sustava. Tukić kritizira sastav privremenog koordinacijskog odbora za banke, tvrdi da je to paradržavno tijelo koje bi imalo velike ovlasti, bilo iznad HNB-a, te pita gdje je tu Sabor. To tijelo, za Radimira Čačića (HNS), samo je još jedan dokaz da "u ovoj zemlji netko drugi, a ne guverner i HNB odlučuju o monetarnoj politici". Dok bude tako, neće biti pomaka, smatra Čačić. Predloženi je zakon za Klub HDZ-a na tragu transparentnosti poslovanja banaka, odgovornog ponašanja bankara i banaka, te afirmacije stručnosti. Potrebno je, istaknuo je Đuro Njavro, donijeti čim bolji zakonodavni okvir da se bankarstvo nastavi razvijati, da se sačuvaju štedni ulozi građana i njihovo povjerenje u banke. Mišljenja je da novoosnovane banke prvih godina ne bi trebale imati mogućnost prikupljanja štednih uloga, zauzima se za zaoštravanje revizije banaka, predlaže da se odluka o privremenom upravitelju donosi jednoglasno. U raspravi nisu izostale ni tvrdnje da je bankarstvo ključ za razvoj gospodarstva, te da se to ne može postići s kamatnim stopama od 17 do 20 posto. Kao mjere za poboljšanje stanja u banakarstvu, oporbeni su klubovi uz ostalo predložili osnivanje državne uvozno-izvozne banke, te preispitivanje odluke o obveznoj rezervi.