GS: STVARANJE JEDINSTVENOG EUROPSKOG FINANCIJSKOG TRŽIŠTA

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Skorašnje uvođenje jedinstvene monetarne valute, euro, u zemljama Europske unije (EU) podrazumijeva zajedničku monetarnu politiku i novčano tržište te kreiranje kamatne stope prema uvjetima koji vrijede za sve članice Europske monetarne unije (EMU). Time će se stvoriti jedinstveno europsko financijsko tržište, u kojem će se razviti mogućnosti veće integracije europskih financijskih tržišta, veća efikasnost poslovanja i konkurentnost američkom financijskom tržištu, rečeno je, među ostalim, na današnjem savjetovanju pod nazivom "Euro i utjecaj na hrvatsko gospodarstvo" u organizaciji Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika u zagrebačkom hotelu Intercontinental. #L# Hrvatski gospodarski stručnjaci pokušali su odgovoriti na pitanja kako će se uvođenje eura odraziti na ostale zemlje, koje nisu članice EU-a, na zemlje u tranziciji, te u odnosu na američko tržište. Govorili su i o uvođenju europske središnje banke i europskog sustava središnjih banaka i provedbi jedinstvene monetarne politike na cijelom području na kojem će se upotrebljavati euro. Neven Barbaroša iz Hrvatske narodne banke (HNB) je, među ostalim, istaknuo kako je u Hrvatskoj u tijeku provedba reforme platnog prometa. Jedna od reformi je i prenošenje računa depozitnih institucija u HNB, implementacija već uvriježenog europskog sustava RTGS (Real-Time Gross Settlement), kojim se omogućuje prijenos međubankarskih platnih transakcija i knjiženja na račune depozitnih institucija u realnom vremenu na bruto načelu, stvaranje Hrvatskog Sustava Velikih Plaćanja (HSVP) u proljeće 1999. godine, te izgradnja nacionalnog klirinškog sustava. Sustavom HSVP-a zadovoljit će se svi zahtjevi EMU-a, primjerice, namirenje u realnom vremenu na bruto načelu, red čekanja, određenje prioriteta izvršenja plaćanja i dr. Uvođenjem HSVP-a stvorit će se centralizacija hrvatskog bankarskog sustava, čime će jedino HNB dobiti ovlasti izvršenja transakcija iz jedne u drugu banku. Novčane transakcije više se neće moći izravno prenositi iz banke A u banku B, nego putem HNB-a. Dr. Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta rekao je kako će se uvođenjem eura 1. siječnja 1999. stvoriti konverzija - nacionalne će se valute fiksirati, dok će prema trećim zemljama, koje nisu članice EU-a, tečaj eura ostati fleksibilan. U transakcijama će se koristiti dvije valute - euro, koji će biti knjižni novac i nacionalna ili efektivna valuta. Tek 2002. godine, po Lovrinovićevu mišljenju, nastupit će problem, jer će se sve nacionalne valute zemalja EU-a pretvoriti u euro. No, hoće li i ostale zemlje, koje nisu članice EU-a, svoje valute konvertirati u euro ili dolar ovisi o tome koja će od njih biti jača. "Sve će biti u redu ako se princip uvođenja jedinstvene monetarne valute prihvati, ali što će se dogoditi, ako integracija ne uspije?" pita se Lovrinović. U tom bi slučaju, drži on, došlo do jačanja protekcionizma te bi se stvorio tzv. valutni nered, tj. iskorištavanje jedne valute nauštrb druge. Takva bi situacija bila mnogo gora od one nakon drugog svjetskog rata, pa u tom slučaju on ne isključuje čak niti velike sukobe između država. Završetkom monetarnog ujedinjenja 2002. godine u EU će nestati paralelizam i ukinut će se nacionalne valute, što će dovesti do značajnijeg smanjenja troškova - od robnih do financijskih tržišta. Tečaj eura prema dolaru i japanskome jenu bit će fleksibilan, tj. usmjeravat će se prema ciljevima EMU-a. (Hina) splj vel