ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Kvalitet okoliša u Hrvatskoj je vrlo +visok, posebice u zemljopisnom smislu. Zato se može reći da je +Hrvatska, u prosjeku i u odnosu prema većini europskih zemalja, +ekološki vrlo čista. Grad Zagreb je
pak ekološki jedna od najgorih +točaka u Hrvatskoj i problemi okoliša su znatni, pa je i odgovornost +za očuvanje i poboljšavanje vrijednosti kvalitete okoliša velika. +Tako o stanju okoliša u Zagrebu sudi dr. Marko Branica koji je danas +moderirao okrugli stol posvećen temi "Stanje i problemi okoliša u +Zagrebu; ocjena stanja u odnosu na Hrvatsku i svijet".
ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - Kvalitet okoliša u Hrvatskoj je vrlo
visok, posebice u zemljopisnom smislu. Zato se može reći da je
Hrvatska, u prosjeku i u odnosu prema većini europskih zemalja,
ekološki vrlo čista. Grad Zagreb je pak ekološki jedna od najgorih
točaka u Hrvatskoj i problemi okoliša su znatni, pa je i odgovornost
za očuvanje i poboljšavanje vrijednosti kvalitete okoliša velika.
Tako o stanju okoliša u Zagrebu sudi dr. Marko Branica koji je danas
moderirao okrugli stol posvećen temi "Stanje i problemi okoliša u
Zagrebu; ocjena stanja u odnosu na Hrvatsku i svijet".#L#
Okrugli stol organiziralo je Gradsko vijeće Hrvatske socijalno
liberalne stranke (HSLS) - Odbor za prostorno uređenje,
graditeljstvo, stambene i komunalne poslove, promet i veze. Na
prvom okruglom stolu gradskoga HSLS-a u sezoni 1998/99., održanom u
Hrvatskom nvinarskom društvu (HND) u Zagrebu, sudjelovali su
stručnjaci s područja zaštite okoliša iz državnih i gradskih uprava
za okoliš, kao i predstavnici nevladinih udruga.
Na razini deklarativnosti skoro da i nema problema u zaštiti
okoliša na području Zagreba, jer je Grad potpisnik svih konvencija,
među kojima su i Povelja Vijeća Europe i Povelja zdravih gradova. Za
Višnju Jelić-Mueck, koja je desetak godina radila u Državnoj upravi
za zaštitu okoliša, problem je kako s te deklarativne razine
"preskočiti" na prevenciju u zaštiti okoliša. Jer, podsjetila je,
nakon konferencije u Riju, strategija zaštite okoliša usmjeruje se
na jačanje preventivnoga pristupa, koji se pak, ocijenila je, ne
može prepoznati u zagrebačkoj Gradskoj upravi.
Sociolog Vladimir Lay, predstavnik "Zelene akcije" podsjetio je na
probleme okoliša kojima građani Zagreba posvećuju najveću
pozornost. To su: "divlja" odlagališta komunalnog otpada, olupine
starih automobila, ugrožavanje i uništavanje zelenih površina, te
onečišćenje zraka i vodotoka. Ti su podaci, rekao je, prikupljeni u
akciji "Zeleni telefon", koji već više godina provodi "Zelena
akcija". Građani Zagreba probleme okoliša percipiraju uglavnom na
"razini osjetila", kazao je Lay, dok stručnjaci "daju prednost"
drugim problemima, kao što su - tehnološki opasan otpad i
onečišćenje podzemnih voda. Lay drži da se određeni politički
efekti u zaštiti okoliša može postići ako se slijedi percepcija
građana.
Dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za toksikologiju
upozorio je na činjenicu da se ne provodi Zakon o prijevozu opasnih
tvari što trajno ugrožava Zagreb, jer se dio prometa odvija i
gradskim središtem.
Grad Zagreb je do sada "povukao" puno konkretnih poteza na području
zaštite okoliša, ustvrdio je Slavko Dakić, pročelnik Gradskog
ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambeno-komunalne
poslove i promet. Dakić je najavio i nove akcije, kao što su
zbrinjavanje situacije u Podsusedu i rješavanje problema odvodnje
u Zagrebu do konca sljedeće godine.
Bez novčanih sredstava nema ni zaštite okoliša, istaknuo je Stjepan
Nikolić, direktor ZGO-a (Zbrinjavanje gradskog otpada). Nikolić je
podsjetio da je na stotine ljudi radilo samo na izradi projektne
dokumentacije za saniranje "monstruma na Jakuševcu".
Zvonimir Hadl, načelnik Gradske inspekcije zaštite okoliša i
vodopravne inspekcije, upozorio je da je Zagreb u ovom desetljeću
"dobio" oko 300.000 novih stanovnika čije se navike bitno razlikuju
od navika "starih Zagrepčana, iako ni oni nisu baš uvijek
'cvijeće'". Da bi pak inspekcija mogla uspješno ostvariti svoju
zadaću, rekao je Hadl, "sve bi karike u lancu zaštite okoliša morale
djelovati koordinirano".
(Hina) ip mć