JIANGOVIM POVIJESNIM POSJETOM DOMINIRALA OPTEREĆENOST PROŠLOŠĆU

TOKIO, 30. studenoga (Hina)- Kineski predsjednik Jiang Zemin završio je u ponedjeljak svoj povijesni posjet Japanu, tijekom kojeg su nerašćišćena polustoljetna pitanja iz zajedničke prošlosti potpuno zasjenila sadašnje gospodarske i političke probleme u regiji i daljnji razvoj odnosa dviju zemalja s odlučujućim utjecajem na budućnost istočne Azije. #L# Od prvog posjeta jednog kineskog predsjednika Japanu, očekivalo se da postane glavni putokaz u procesu ublažavanja nepovjerenja među dvjema zemljama. Nasuprot očekivanjima, šestodnevni Jiangov boravak u znatnoj je mjeri osvježio stare antagonizme kroz uglađenu raspravu o tome u kojoj se mjeri i formi Japan mora ispričati za okupaciju Kine od 1937. do 1945. Japanska okupacija Kine smatra se jednom od najkrvavijih invazija u povijesti čovječanstva. Nakon što su 1949. došli na vlast, kineski su komunisti govorili o 9,32 milijuna žrtava okupacije, no s vremenom je taj broj narastao na 35 milijuna, što je, kao službeni podatak, Jiang iznio i tijekom posjeta. Japanski su domaćini bezuspješno nastojali žarište razgovora premjestiti prema budućim odnosima. Jiang Zemin koristio je svaku prigodu, uključujući i završni banket u nedjelju navečer u Sapporu, da ukaže kako je "povijest" - što je kodirani naziv za rat - pitanje koje je nužno raščistiti ako se želi dugoročno razvijati dobre odnose. "Moramo učiti iz povijesti kako bi otvorili budućnost i osigurali da se bilateralno prijataljstvo razvija u pravom smjeru, dugoročno i stabilno", rekao je Jiang. Takav nepopustljivi stav kineskog predsjednika, ugledni japanski stručnjak za kinesku politiku prof. Tatsumi Okabe u listu "Asahi Shimbun" objašnjava tvrdnjom da se Jiang time htio zaštititi od napada političkih protivnika zbog neishođenih japanskih ustupaka, što također odražava i njegov slab politički položaj. No usprkos upornog i otvorenog pritiska na Tokio, Jiang se vratio u Peking bez dva najpoželjnija japanska ustupka: jasno iskazane pisane isprike kineskom narodu za postupke Japana u Drugom svjetskom ratu - istovjetne isprici koju je Japan prošloga mjeseca pružio Južnoj Koreji i čvršćeg obećanja o politici prema Tajvanu - istovjetnog onome koji je za ovogodišnjeg posjeta Kini dao američki predsjednik Bill Clinton. Japan je odbio oba zahtjeva kineskog predsjednika, zadržavši se samo na usmenoj isprici za rat te pisanom izražavanju "grižnje savjesti" i starom obećanju o nepodržavanju neovisnosti Tajvana. "Da bi se japansko-kineski odnosi razvijali u budućnosti, nužno je jasno se suočiti s prošlošću. Postojali su nesretni odnosi između Japana i Kine u određenom razdoblju prošlosti. Japanska vlada još jednom tim povodom izražava grižnju savjesti i ispriku Kini", rekao je japanski premijer Obuchi kineskom predsjedniku. Oštru razliku u razini isprike korejskom i kineskom predsjedniku, Tokio je djelomice objasnio činjenicom kako je Koreju kolonizirao dok Kinu nije, kao i činjenicom da se prigodom posjeta Kini japanski car Akihito već ispričao za rat. Koreja je, istina, bila kolonizirana pa i anektirana, ali se Akihito nije ispričao za rat, zadovoljivši se tek izražavanjem "duboke tuge zbog nesretnog razdoblja u kojem je Japan nanio velike patnje kineskom narodu". Vrhunac japansko-kineskog nesuglasja obilježila je objava "zajedničke izjave", koja je svjetlo dana ugledala u četvrtak s pet sati zakašnjenja i bez potpisa dvojice čelnika. Umjesto riječi isprike u njoj je japanska strana izrazila "duboku grižnju savjesti" - na japanskom "hansei" - što je po lingvistima još i blaži, neodređeniji izraz od grizodušja, pa se primjerice od djece traži da pokažu "hansei" nakon svojih nepodopština. Unatoč nepomirenih razlika u gledanju na prošlost, koje su obilježile Jiangov posjet, kineski predsjednik i japanski premijer u zaključnim su se ocjenama ipak pozitivno izrazili o njegovim rezultatima. Tako je za Jianga najznačajnije postignuće posjeta činjenica da su se dvije strane usuglasile oko "uspostave partnerstva utemeljenog na prijateljstvu i suradnji, dok se i dalje usuglašavaju oko razmatranja iskustava zajedničke prošlosti i njezinog analiziranja". "Vjerujem da smo s posjetom kineskog predsjednika Jianga Japanu izgradili temelje za budući razvitak japansko-kineskih odnosa", rekao je premijer Obuchi u parlamentu, nedugo nakon odlaska kineskog predsjednika. Najčešća ocjena, koja u ponedjeljak prevladava u japanskom tisku, jest kako je posjetom dominirao dijalog gluhih i da dvije zemlje čeka još dug put do punog povijesnog pomirenja. "Japansko-kineski summit ostavio je žalostan dojam", komentira najveći japanski dnevnik "Jomiuri Shimbun". Drugi po veličini japanski dnevnik, "Asahi Shimbun", kritizira nespobnost ministarstva vanjskih poslova da odredi dugoročnu strategiju odnosa s Kinom i pripremi plan premoštavanja "jezičnih" problema u interesu zajedničke suradnje. List govori i o podijeljenosti u japanskom ministarstvu, citirajući dužnosnika po kojem je Kinezima trebalo dati "pisanu ispriku" i drugog dužnosnika koji ne vidi razloga za takvo što. Više sinologa i politologa koje citira "Asahi" slaže se u ocjeni kako je protekih dana propuštena prigoda da se okrene nova stranica u odnosima dviju zemalja s najviše utjecaja na budućnost regije. Hongkonški su listovi u svojim uvodnicima Jiangov posjet ocijenili "diplomatskim neuspjehom", ustvrdivši kako je Peking precijenio svoju sposobnost da ishodi zadovljavajuću ispriku za Drugi svjetski rat. China Daily i drugi kineski listovi u svojim prikazima posjeta ispuštaju pitanje "isprike", ističući u prvi plan druge elemente, kao što su zadovoljavajuća suzdržanost Tokija glede Tajvana, dogovorena suradnja na multilateralnom planu, zatim suradnja u području poljoprivrede, ekologije kako i ponuđena japanska pomoć od 3,2 milijarde dolara za financiranje 28 projekata u iduće dvije fiskalne godine. To je luskuz po kojem se Jiang razlikuje od mnogih svojih stranih kolega - ima na raspolaganju državne medije koji i korak natrag mogu pretvoriti u uspjeh, komentira Reuters. (Hina) dh rb