BOZANIĆ O MARULIĆEVOJ EUROPSKOJ DIMENZIJI

RIM, 28. studenoga (Hina/AR) - Marulić je svjedokom zajedničkog europskog nasljeđa i u sadašnjim europskim napetostima bio bi čimbenikom suživota dostojnoga čovjeka, naroda i nacija, rekao je u zaključnom govoru danas u Rimu zagrebački nadbiskup Josip Bozanić na koncu trodnevnog savjetovanja o Marku Maruliću. Bozanić je istakao europsku dimenziju hrvatskog pjesnika i humaniste.#L# Savjetovanje o Maruliću su na Papinskom sveučilištu Gregoriani organizirali Papinsko vijeće za kulturu, Splitski centar Marulianom i Hrvatski papinski zavod u Rimu. Današnjim radom je predsjedao Bozanić koji je iznio, u zaključku, i koliko je Marulićeva misao i djelo važno za budućnost za Treće tisučljeće. Marulić bi u sadašnjoj Europi ponoj napetosti, a zbog njegova krščanskog humanizma, bio "stvarateljom suživota dostojnoga čovjeka, naroda i nacija u jednoj ujedinjenoj Europi i svijetu, ali vjeran svojim kulturnim i krščanskim različitostima". Bozanić je kazao kako je ovo savjetovanje pokazalo koliko je "veliki lik Marka Marulića književnika i prevodioca, humaniste i krščanskog pjesnika, teologa laika i mističnoga, gradskog djelatnika Splita i pravog Europljanina, predstavnika naroda i Crkve u jednoj geopolitičkoj poziciji stoljećima, pa sve do danas, izloženoj različitim europskim napetostima, koji puta i bolnima". Marulić je "svjedokom zajedničkog europskog nasljedstva, ali i višedimenzionalnih vrijednosti, bogate i različite jezičke, etničke, regionalne i nacionalne tredicije. To je od posebnog interesa u eri takozvane globalizacije kada postoji opasnost da se čovjeka i njegovu kulturu svede na unilateralnu dimenziju. On piše svoja brojna djela na latinskome, univerzalnom jeziku Europe kroz stoljeća, ali i na hrvatskome, jeziku malog slavenskog naroda na granici između europskoga Istoka i Zapada, svjestan jedinstva i razlika dviju strana s dodatkom tursko-islamske prisutnosti koja se tada osječala u Hrvatskoj i u Europi kao velika opasnost, ali bez brisanja vlastitog identiteta", rekao je Bozanić, koji je zatim istakao kako je hrvatski, ali i latinski i talijanski, pjesnik, otac hrvatske književnosti i veliki patriota, patio zbog prijetnji kojima je bio podvrgnut njegov narod. Očekivao je pomoć od Boga, ali i od Petrove Stolice. On kao i njegov narod bili su vjerni Petrovoj Stolici. Bozanić je zatim citirao jednog od otaca Europske unije, Jeana Monneta, koji je rekao da bi u slučaju da ponovno treba projektirati ujedinjenje Europe počeo ne od trgovine i ekonomije, već od kulture, da bi mogao zaključiti kako Marulić "u procesu takvoga ujedinjenja imao vrlo značajno mjesto". "Svjedok tradicije s naglaskom na kulturu, dinamizma vjere i 'recta ratio', on bi imao mnogo toga kazati za budućnost Europe", naglasio je Bozanić. To savjetovanje je pridonijelo ponovnom otkrivanju Marulića kao Europejca, kao čovjeka Trećeg tisučljeća jer su mu temelji djelovanja bili moralni. Upravo to njegovo inzistiranje na moralnom ponašanju čini ga čovjekom 21. stoljeća, a Gabriel Jurišić, iz Sinja, ga predlaže kao budućega sveca upravo zbog njegovih humanističkih vrijednosti koje nikada ne bi trebale zastarijevati. Rektor hrvatskog papinskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu Jure Bogdan, jedan od organizatora toga savjetovanja, je najavio sutrašnju svečanu misu u hrvatskoj crkvi koju će koncelebrirati Bozanić i kardinal Paul Poupard. Direktor Marulianuma, prof. Bratislav Lučin, je sve sudionike ovoga rimskoga savjetovanja pozvao na nastavak rada u travnju slijedeće godine u Splitu. (Hina) st dr