MATEŠA PUSTIO U POGON PLINSKU TERMOELEKTRANU U ZAGREBU

ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Plinsku termoelektranu Zagreb-Zapad snage 52 mW (megavata) - 2x25,6 mW, danas je u pogon pustio premijer Zlatko Mateša. Svečanosti je prethodio jednoipolsatni susret premijera i više ministara s poslovodstvom Hrvatske elektroprivrede (HEP). #L# Plinska termoelektrana preseljena je u Zagreb s lokacije Dujmovača u Splitu, gdje je u vrijeme razdvojenosti hrvatskog elektroenergetskog sustava i ograničenja u opskrbi energijom u Dalmaciji imala ulogu interventnog objekta. Postrojenje je na elektroenergetsku mrežu vezano novoizgrađenim rasklopištem - transformatorskom stanicom 110/20(10) kV. Premijer Mateša je naglasio kako je puštanje u rad tih dviju turbina, nazvanih "Mare" i "Kate", veliki doprinos energetskom sustavu Republike Hrvatske, a posebice grada Zagreba. Dodao je kako će izgradnjom TE Zagreb-Istok snage 200 mW, koja se gradi zajednički s američkim partnerima, u potpunosti biti pokrivene energetske potrebe središnje Hrvatske. "I to cjenovno i što je još važnije ekološki prihvatljivim postrojenjima", naglasio je Mateša, napominjući kako se time otvaraju i dodatne pogodnosti za grad Zagreb, pitanje grijanja i svega onog što ulazi u sustav toplinskih mreža. Ocjenjujući dosadašnju ulogu HEP-a u ukupnom gospodarskom rastu Hrvatske ključnom, Mateša je kazao kako se na današnjem razgovoru s čelnicima HEP-a zaključeno da je vrijeme za prelazak u novu faze - prerastanja HEP-a u "europski vrijednu kompaniju", koja se zasniva na tri jasno profilirana područja: razvojni programi, restrukturiranje i privatizacija HEP-a. Mateša je ustvrdio kako su se članovi Vlade i čelništvo HEP-a usuglasili u tome da "restrukturiranje HEP-a ne znači smanjivanje broja zaposlenih ni u kom slučaju, ni u kojem obliku. Zajedničkim pristupom različitim cjelinama HEP-a može se, pače, ta zaposlenost i povećati." Predsjednik hrvatske Vlade, ističući veliki značaj HEP-a za hrvatsko gospodarstvo, podsjetio kako je "svega oko 5 posto ulaznih troškova u HEP iz uvoza, a sve drugo je proizvedeno u hrvatskom gospodarstvu, što Vlada snažno podržava". "Privatizacija mora biti u okviru nacionalnih interesa RH, zadovoljavajući pritom i interese svih pojedinih socijalnih grupa, počevši od uposlenih i ranije uposlenih, do ostalih građana. To se sigurno da izvesti", mišljenja je premijer. Govoreći o razvojnim programima, Mateša je iznio stav Vlade da se "razvoj ne može temeljeiti samo na cijeni nego HEP mora u okviru svojih potencijala, za svoj razvoj potražiti sredstva i u inozemstvu." HEP to već čini, ima pozitivan kreditni rejting i s te je strane, kazao je Mateša, uprava HEP-a učinila što je mogla da bi imala pritup financijskim tržištima u svijetu. Damir Begović, predsjednik Uprave, ponovio je da Hrvatska ne ovisi o električnoj energiji iz NE Krško, a o tome su danas upoznati i članovi hrvatske Vlade. "To omogućuje hrvatskoj strani mirne, normalne pregovore bez bilo kakvih pritisaka", kazao je Begović. "Nadamo se, s obzirom na realizaciju programa koji su pred nama - i Plomin i TE Zagreb-Istok, pa i dovršetak 400 kilovoltne veze prema Mađarskoj - da ćemo omogućiti kvalitetno i normalno napajanje svih potrošača u Hrvatskoj električnom energijom." Zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić opovrgnula je napise o navodnim dugovanjima Grada Zagreba za javnu rasvjetu, dodajući kako su u Gradu svjesni da se rasvjeta ne održava kako bi trebala. "S HEP-om je sačinjen novi program i nadamo se da će svi biti zadovoljni", kazala je Matulović-Dropulić. Odgovorila je kako su samo dijelovi postrojenja termoelektrane Zagreb-Zapad oslobođen plaćanja komunalne naknade, i to dijelovi od "posebnog interesa za Grad Zagreb". "Jedino koga oslobađamo od komunalne naknade su hoteli, u dijelu u kojem još uvijek imaju prognanike i izbjeglice, jer jasno je da to ni mi ni država ne možemo platiti", kazala je gradonačelnica. (Hina) vt db