INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA GRČKOM LISTU "ELEFTEROTYPIA"

ZAGREB/ATENA, 23. studenoga (Hina) - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izjavio je u razgovoru za grčki dnevnik "Elefterotypia", objavljenom u ponedjeljak, da između Hrvatske i Grčke nema otvorenih pitanja, te da Zagreb cijeni grčku potporu hrvatskim naporima za približavanjem euroatlantskim integracijama.#L# U interviewu tom uglednom nezavisnom grčkom dnevnom listu, objavljenom u povodu državnog posjeta hrvatskog predsjednika Grčkoj, Tuđman je ocijenio dosadašnje odnose Hrvatske i Grčke "dobrima, stabilnima i u stalnom usponu". "Uvjeren sam da će moj prvi državni posjet pridonijeti daljem razvitku naših bilateralnih političkih odnosa te osobito biti poticajem još nedovoljno iskorištenim potencijalima gospodarske suradnje na mnogim područjima", istaknuo je hrvatski predsjednik koji je u ponedjeljak doputovao u trodnevni državni posjet Grčkoj. Jedan od hrvatskih prioriteta, rekao je poglavar hrvatske države, jest približavanje i uključivanje u euroatlantske integracije. Pritom je ocijenio da u Hrvatskoj vlada mišljenje kako se prema njoj odnosi sa strožim kriterijima. "Kojekakvim pritiscima želi se Hrvatsku prisiliti na ponovnu integraciju sa zemljma bivše Jugoslavije, što za Hrvatsku nije prihvatljivo jer pripada srednjoeuropskom političkom i kulturnom okružju", ustvrdio je hrvatski predsjednik. Govoreći o uspjesima i teškoćama tijekom posljednjih osam godina, koliko se nalazi na čelu zemlje, Tuđman je naglasio da je osnovni uspjeh "stvaranje demokratske, nezavisne, suverene hrvatske države u vrlo teškim i složenim uvjetima raspada totalitarnog komunističkog sustava i napose višenacionalne jugoslavenske federacije". "Uz sve one teškoće koje su imale i druge zemlje u tranziciji, uspjeli smo razviti demokratske institucije i osigurati gospodarski razvitak i ukupnu stabilnost hrvatskog društva i države", rekao je predsjednik Tuđman, napomenuvši da je i dalje jedna od temeljnih zadaća hrvatske države brži razvitak demokracije i djelotvorna zaštita svih ljudskih prava. Uz to, Tuđman je naveo da je veliki izazov i pitanje privatizacije, nezaposlenosti i socijalne pravde. Rekavši da hrvatski demokratski sustav drži zadovoljavajućim, predsjednik Tuđman je ocijenio i da još uvijek postoje "mnogi problemi u ostvarivanju ljudskih prava i demokracije u cjelini, što treba rješavati sve boljim funkcioniranjem pravnog poretka". "Osobno držim najosjetljivijim i najvažnijim, kako za hrvatske građane tako i za hrvatsku vlast, pitanje ostvarivanja socijalnih prava, osobito socijalne pravde, a na političkoj razini dalji razvitak djelotvornosti višestranačke demokracije", rekao je Tuđman. Ocjenjujući uspješnost gospodarske tranzicije, Tuđman je istaknuo da je provedba pretvorbe i privatizacije bivših društvenih poduzeća uglavnom završena, a u tijeku su pripreme za privatizaciju javnih poduzeća. "Posebnost hrvatskog modela privatizacije je i u tome što je više od 70 posto vrijednosti poduzeća, koja su bila u provedbi privatizacije, podijeljeno građanima RH bez naknade. Time se koristilo 230.000 prognanika te 40.000 invalida Domovinskog rata i članova obitelji poginulih branitelja, a više od 13 milijardi kuna vrijednosti dionica preneseno je u mirovinske fondove", rekao je Tuđman. Ističući izuzetnu važnost provedbe daytonskih i washingtonskih sporazuma, Tuđman je dodao da RH vrlo važnim smatra i Sporazum o posebnim odnosima koji "stvara okvir za uspostavu sadržajnih i transparentnih odnosa s Federacijom BiH, što je put trajnom rješenju krize u BIH". "Pozdravljajući potpisivanje tog sporazuma, koje je obavljeno 22. studenoga u Zagrebu, primjećujemo da su tome prethodili vrlo dugački i teški pregovori s obzirom na postupke bošnjačke strane. Očekujemo da će u daljim pregovorima o konkretiziranju posebnih odnosa predstavnici Federacije BiH i RH uložiti sve napore da se u predviđenom roku postignu svi sporazumi kako bi se time osnažila Federacija, ojačali odnosi hrvatskog i bošnjačkog naroda te proširile veze s Hrvatskom", kazao je hrvatski predsjednik. Novinara grčkog lista "Elefterotypia" zanimala je također Tuđmanova ocjena tijeka procesa povratka prognanika i izbjeglica te razvoj odnosa sa Srbijom. Prema riječima predsjednika Tuđmana, Hrvatska je zadovoljna dosadašnjim postignućima u procesu povratka, za što je, kako je rekao, utrošeno oko 2,5 milijardi dolara, a toliko sredstava je još potrebno za dovršetak obnove ratom razrušenih područja. "Stoga bi međunarodna zajednica trebala iskazati veće razumijevanje i potporu ovim problemima obnove i razvitka Hrvatske, za što je prigoda (donatorska) konferencija koja će biti održana 4. i 5. prosinca u Zagrebu", istaknuo je hrvatski predsjednik. On je ocijenio da je Hrvatska u cjelini zadovoljna dosadašnjim postignućima u normalizaciji odnosa sa Srbijom i napomenuo da ostaje otvorena daljem razvitku bilateralne suradnje, ali i da je za potpunu normalizaciju odnosa potrebno okončati rješavanje pitanja Prevlake. (Hina) maš ii