ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman +putuje u ponedjeljak u Grčku u trodnevni državni posjet, koji bi +trebao pridonijeti razvitku bilateralnih odnosa te potaknuti +gospodarsku suradnju za koju postoje
još nedovoljno iskorištene +mogućnosti.
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman
putuje u ponedjeljak u Grčku u trodnevni državni posjet, koji bi
trebao pridonijeti razvitku bilateralnih odnosa te potaknuti
gospodarsku suradnju za koju postoje još nedovoljno iskorištene
mogućnosti.#L#
To je prvi službeni posjet na najvišoj razini između Hrvatske i
Grčke.
Bilateralni odnosi između Atene, koja je priznala neovisnost
Hrvatske 15. siječnja 1992. godine, istodobno s ostalim članicama
Europske unije, i Zagreba stabilni su i u stalnom usponu.
Hrvatska cijeni nastojanja Grčke na postizanju mira na našim
prostorima i njezinu potporu našim naporima da se približimo euro-
atlantskim integracijama.
Postoji obostrani interes za produbljivanje ionako dobrih
međusobnih odnosa na načelima uzajamnog povjerenja, prijateljstva
i suradnje. I Hrvatska i Grčka djeluju na uspostavi mira i
stabilnosti na jugoistoku Europe, i neosporno su nezamjenjivi
čimbenici u tom procesu.
Predsjednik Tuđman sastat će se sa svojim domaćinom, grčkim
predsjednikom Constantinosom Stephanopoulosom i predsjednikom
vlade Costasom Simitisem.
Tijekom posjeta bit će potpisana dva međudržavna ugovora: Ugovor o
suradnji ministarstava unutarnjih poslova o borbi protiv
nezakonite trgovine drogama, terorizma i organiziranog kriminala
te Ugovor o turističkoj suradnji. Ugovore će potpisati ministri
vanjskih poslova Theodoros Pangalos i Mate Granić.
Članovi hrvatskog izaslanstva, ministar vanjskih poslova Mate
Granić, ministar gospodarstva Nenad Porges i ministar pomorstva,
prometa i veza Željko Lužavec sastat će se sa svojim grčkim
kolegama. U izaslanstvu su još i predstojnik Ureda Predsjednika
Republike Ivica Kostović, savjetnik Predsjednika za vanjsku
politiku Neven Madey i pročelnik kabineta Predsjednika Republike
Gordan Radin.
Gospodarski odnosi Hrvatske i Grčke dobro napreduju, iako ni
izdaleko nisu iskorištene sve mogućnosti. Trgovinska razmjena
iznosila je prošle godine tek nešto više od 37 milijuna dolara.
Posebno je zanimljiva grčka inicijativa da se izgradi Jadranska
autocesta od Grčke preko Albanije, Crne Gore, Hrvatske do Italije,
za što postoji mogućnost dobivanja sredstava od EU. Isto tako
postoji obostrani interes za suradnju u turizmu.
Grčka je pružila potporu prijemu Hrvatske u Vijeće Europe, a
obećala je poduprijeti ulazak i u Svjetsku trgovinsku organizaciju
i Partnerstvo za mir.
Vanjskopolitička pozicija Grčke određena je njezinim članstvom u
Europskoj uniji i NATO-u, te odnosima s balkanskim susjedima.
Atena je u vrijeme raspada bivše Jugoslavije i agresije na Hrvatsku
zbog tradicionalnih veza bila naklonjenija Srbiji, ali od tada
zauzima uravnoteženiji pristup prema RH i ostalim državama
nastalim raspadom Jugoslavije. Unatoč tradicionalno dobrim
odnosima sa Srbijom, Grčka još nije ukinula vize za državljane SR
Jugoslavije i odbija zahtjev Beograda za uspostavom slobodne zone u
Solunu.
Grčko-turski odnosi jedan su od najvećih problema u regiji s
mogućim globalnim posljedicama.
Odnosi s Makedonijom se popravljaju, iako se još pregovara o
konačnom imenu grčkoga sjevernog susjeda. Atena se protivi da
Makedonija nosi to ime, a nakon dugotrajnog natezanja postignuto je
privremeno kompromisno rješenje pa službeni naziv makedonske
države zasad glasi Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.
U odnosima prema Bosni i Hercegovini, Grčka se pridržavala politike
Europske unije prema toj zemlji.
Od 1974. nakon što je vojna hunta skinuta s vlasti, grčku vladu
naizmjenice vode dvije najveće stranke u zemlji, lijevi Svegrčki
socijalistički pokret (PASOK), koji je sada na vlasti, i desna Nova
demokracija (ND). Najveći dio izvršne vlasti ima premijer, a
predsjednik države, koji se bira u parlamentu, nema velikih
ovlasti.
(Hina) sv sd