GS: EBRD - HRVATSKA TREBA PROVESTI JOŠ NIZ REFORMI

ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Hrvatska je zemlja u kojoj je ostvaren značajni napredak prema ostvarenju suvremenog tržišnog sustava, no još je potrebno provesti niz reformi, posebice u bankarskom i mirovinskom sustavu te u području željeznica, stoji u izvješću Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za 1998. o stanju u tranzicijskim gospodarstvima bivših komunističkih zemalja, koje je danas objavio ured te banke u Londonu.#L# Hrvatska je Vlada učinila napredak prema učlanjenju u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), stoji u tom izvješću, budući je početkom ove godine ukinula diskriminativne trošarine s uvoza svih proizvoda osim alkohola i duhana, a tijekom ovogodišnjeg ožujka na snagu je stupio i novi zakon o nabavi roba i usluga. Pristupanje Hrvatske u tu organizaciju očekuje se tijekom iduće godine, a poslije toga i u Srednjeeuropsku zonu slobodne trgovine (CEFTA). Sukladno odredbama WTO-a, ocjena je EBRD-a, Hrvatska nastavlja stranoj konkurenciji otvarati financijski sektor, koji je spreman za daljnju liberalizaciju. Ocjenjujući tijek privatizacije, EBRD je u svom izvješću naveo da je proces kuponske privatizacije završen. Država je zadržala znatne vlasničke udjele u sektoru poduzeća, iako postoji tek nekolicina u njezinu isključivu vlasništvu. Samo približno polovina zaposlenih radi u potpuno privatiziranim tvrtkama, 20 posto od ukupnog broja u tvrtkama u kojima država ima manjinski udio, a ostatak u državnim tvrtkama. Produktivnost rada u Hrvatskoj raste, iako je upravljanje tvrtkama slabo, ocjena je EBRD-a. Produktivnost u industriji zabilježila je stopu rasta veću od 10 posto tijekom prošle i početkom ove godine, a djelomično je uzrok tome otpuštanje viška zaposlenih, osobito u prerađivačkoj industriji, gdje je zaposlenost od 1989. godine pala za otprilike 40 posto. Usporeno je restrukturiranje tvrtki s lošim poslovodstvima, najviše zbog izostanka snažnog većinskog dioničara te zbog činjenice da su preostali udjeli u državnom vlasništvu. Vlasnici većine dionica u privatiziranim tvrtkama su mali dioničari, uglavnom zaposleni u njima, dok Hrvatski fond za privatizaciju i mirovinski fond kao glavni dioničari nisu zauzeli aktivnu ulogu u menadžmentu tih tvrtki, stoji u izvješću. Usprkos meteža na drugim tržištima u razvoju, u Hrvatskoj je održan određen pristup međunarodnom kapitalu, ocijenili su stručnjaci EBRD-a. Većina sindiciranih zajmova odobravana je infrastrukturnim tvrtkama u državnom vlasništvu, a pristup domaćim bankarskim kreditima bolji je nego u drugim tranzicijskim zemljama. Nakon restrukturiranja, oporavak su doživjela i domaća brodogradilišta, pa je oživljena pozicija Hrvatske kao jednog od glavnih europskih proizvođača brodova. Država nastavlja sektoru osiguravati znatne subvencije, no privatizacija pet vodećih brodogradilišta još ne predstoji, kaže se u izvješću. Restrukturiranje Hrvatskih željeznica je u pripremi, a novi zakon o tom javnom poduzeću će stupiti na snagu početkom iduće godine. Program reformi u tom sektoru izrađen je u suradnji sa Svjetskom bankom i EBRD-om, a obuhvaća daljnje smanjenje broja zaposlenih, zatvaranje neprofitabilnih linija i privatizaciju pomoćnih djelatnosti. Slabosti u hrvatskom bankarskom sustavu, kaže se u izvješću, najviše se ističu u slomu Dubrovačke banke, koju je središnja banka brzo spasila. No, ta je kriza izbacila na površinu strukturalne probleme u bankarskom sektoru - nedovoljne pričuve banaka, manjkav nadzor nad njihovim poslovanjem, a opći problem predstavlja i visoka izloženost banaka samo jednom dužniku i posudbe povezanim društvima. Novi zakon o bankama, stoji u izvješću, kojim se jačaju nadzorne ovlasti središnje banke i povisuje minimalni kapital za osnivanje banke, prošao je prvo čitanje u Saboru polovinom 1998. Privatizacija četiriju saniranih banaka sada je ključni izazov. Stručnjaci EBRD-a drže kako će mirovinski sustav Hrvatske u budućnosti pričinjavati znatno opterećenje državi, jer ima otprilike 1,3 milijuna registriranih zaposlenih i 900 tisuća umirovljenih. Izdaci mirovinskog osiguranja porasli su s 9,0 posto bruto domaćeg proizvoda 1994. na 13 posto 1997. Mirovinska reforma, ocjenjuju u EBRD-u, stoga se čini nužnom. (Hina) miz sbo