ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Hrvatska će Vlada, kako se +neslužbeno doznaje, sljedeći tjedan raspravljati o konačnome +prijedlogu zakona o otocima, što ga je pripremila radna skupina +Ministarstva razvitka i obnove, pa bi uskoro
mogao biti uvršten u +dnevni red Hrvatskoga državnoga sabora. Od toga zakona, po riječima +jednog od njegovih tvoraca dr. Nenada Starca sa zagrebačkog +Ekonomskog instituta, očekuje se puno - ponajprije da se na temelju +njega pokrene gospodarski razvoj otoka i zaustavi iseljavanje, +koje je otoke zahvatilo u početku ovoga stoljeća.
ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Hrvatska će Vlada, kako se
neslužbeno doznaje, sljedeći tjedan raspravljati o konačnome
prijedlogu zakona o otocima, što ga je pripremila radna skupina
Ministarstva razvitka i obnove, pa bi uskoro mogao biti uvršten u
dnevni red Hrvatskoga državnoga sabora. Od toga zakona, po riječima
jednog od njegovih tvoraca dr. Nenada Starca sa zagrebačkog
Ekonomskog instituta, očekuje se puno - ponajprije da se na temelju
njega pokrene gospodarski razvoj otoka i zaustavi iseljavanje,
koje je otoke zahvatilo u početku ovoga stoljeća. #L#
Tijekom izradbe zakonskoga prijedloga mnogo toga se dogodilo prvi
put, izjavio je Hini dr. Starc, dodavši kako hrvatski otoci prvi put
dobivaju zakon koji osigurava njihov razvoj, prvi put u hrvatskoj
zakonodavnoj praksi o jednom su zakonu raspravljali oni kojima je
namijenjen i, naposljetku, prvi su put Hrvatskomu državnom saboru
istodobno i neovisno podnesena dva prijedloga istoga zakona.
Javna rasprava o zakonu o otocima pod kraj listopada, u
organizaciji Ministarstva razvoja i obnove, održana je za skupine
otoka i otočnih naselja na Krku, Ugljanu, Murteru, Braču, Hvaru i
Pelješcu.
Podnaslov: Najviše spominjana zakonska odredba
"Dva prijedloga zakona o otocima, javna rasprava, prepirke
zastupnika i brojni novinski napisi pobudili su posebno zanimanje i
otočana i ljudi s kopna", izjavio je Starc, napomenuvši kako
"gotovo dva mjeseca o zakonu raspravljaju i upućeni i neupućeni,
zainteresirani za otoke sukobljuju se sa zainteresiranima za
političke bodove, zaštitari napadaju ekonomiste, a lovci
zaštitare, pravnici se prepiru s razvojnim stručnjacima, a dobar
dio hvali ili napada ovaj ili onaj članak, previđajući da ih ima
samo 70-ak i da se najčešće objašnjenje može naći u sljedećem".
"Najviše je spominjana odredba o prometnome povezivanju otoka, po
kojoj svaki otok treba imati tri dnevne veze s kopnom, od kojih
barem dvije brzobrodske - brže od 20 čvorova", istaknuo je Starc,
napomenuvši kako je ta odredba dočekana s odobravanjem, ali i
sumnjičavo.
Po njegovim riječima predlagatelji zakona ističu kako već danas ima
otoka s više od deset dnevnih veza s kopnom i da se preostali mogu
opslužiti s četiri do pet katamarana, što nije nepremostiva novčana
zapreka. Primjerice, uvesti još dvije veze s Lastovom znači
opslužiti i Korčulu, Hvar, Brač, pa možda i Šoltu.
Zapreka nisu ni zakonom zajamčeni državni programi razvoja otočne
infrastrukture, školstva, zdravstva i socijalne skrbi, smatra
Starc.
Podnaslov: Prijeporan zakup zemlje
On ističe kako je u raspravi jedino prijeporno bilo poglavlje o
zakupu otočne poljoprivredne zemlje i zgrada vlasnici kojih odavno
nisu na otoku i kojima se nitko ne koristi.
Zakon omogućuje da se nakon duljega postupka, u koji su uključeni
otočani i gradska vijeća te posebna povjerenstva, poljoprivredna
zemlja, koju nitko nije obrađivao tri godine prije donošenja zakona
i koju nitko ne bude obrađivao 18 mjeseci kad se zakon donese, dade u
zakup javnim natječajem i to isključivo za poljoprivrednu namjenu.
Zakupnik bi za to otočnoj općini plaćao zakupninu, koja bi se čuvala
na posebnu računu i služila za uređenje te zemlje te za naknadu
vlasnicima, ako se pojave. Zakup bi trajao najmanje deset godina, a
nakon toga oni bi ponovno mogli ući u posjed.
"Predlagatelji su zakona na javnim raspravama iznijeli mnoge
razloge za takav zaokret u gospodarenju otočnom poljoprivrednom
zemljom, podsjetivši na rješenja u korčulanskome statutu iz 1426.,
te na članak 52. Ustava RH, koji to nedvojbeno omogućuje", kazao je
Starc. Drži kako su usitnjeni posjedi, neažurni katastar i
nesređene vlasničke knjige beznadno zakočili ulaganja u otočnu
poljoprivredu.
"Zemlja se ne može ni kupiti, ni unajmiti, a suvremenom se
poljoprivredom jedva mogu baviti otočani koji su ostali na otocima.
Danas je teško naći otočanina koji posjeduje više od hektara
obradive zemlje na jednom mjestu, i krajnje je vrijeme da im se
omogući okrupnjivanje zemlje onoliko koliko to zahtijeva suvremena
poljoprivredna ekonomika", kaže Starc. Smatra kako je potrebno
hitno obogatiti otočnu gospodarsku strukturu, koja se opasno
nagnula k turističkoj monokulturi. Ako ostane sadašnje stanje,
svake će godine propadati 50 ha otočnih maslinika, čak 140 ha
vinograda, a makija i bor će pokriti terase i polja, požari harati i
uništavati, a unutrašnjost će otoka opustjeti, upozorava Starc.
Oni koji u raspravi o zakonu nisu prihvaćali predložena rješenja o
zakupu govorili su kako je to zadiranje u privatno vlasništvo, a
bilo je i optužaba da se na mala vrata želi uvesti nacionalizacija i
eksproprijacija. "Predlagatelji osim što su odbacili te optužbe
odgovarali su da se neće iznajmljivati posjedi otočana koji su
ostali na otocima bez njihova pristanka, te da će se iznajmljivati
samo ono od čega su vlasnici digli ruke", kazao je Starc, objasnivši
kako bi u čitavu postupku "bilo elemenata sekvestracije, ali se
vlasničke knjige ne bi otvarale".
(Hina) mc mc