es 19. XI.El Pais izbori na području EU

ŠPANJOLSKA EL PAIS 19. XI. 1998. Europski izbori "Globalna politička važnost koju su dobili nedavno održani izbori u Baskiji, sjena nesigurnosti koja se nadvija zbog izbora u Kataloniji, čiji točan datum održavanja zna samo bog Jordi Pujol, i općinskih izbora koji se moraju održati odmah poslije toga, nakon kojih će, opet, odmah uslijediti regionalni izbori u mnogim autonomnim područjima, često nas navode na zaboravljanje činjenice da će se za sedam mjeseci, 13. lipnja 1999., održati i izbori za Europski parlament. To se zaboravljanje može objašnjavati, ako se to baš želi, ali je zaborav politički opasan jer pokazuje nedostatak savjesnosti europskih građana i podcjenjivanje ustanova Europske unije, a sve to u vrijeme kad one već uvjetuju dobar dio zajedničke gospodarske i socijalne politike u svim državama EU. Čak i najradikalnijim protivnicima zajedničke Europe u praksi se već događa da rukama pokušavaju raditi na zajedničkoj europskoj politici, iako i dalje nezadovoljno mašu nogama. Izgradnja Europske unije sada je već poodmakao proces, nepovratan i nužan u sadašnjoj situaciji, ali mu je potrebno sudjelovanje građana kako bi očvrsnuo, kad je riječ o demokraciji. Istina je da je najveći napredak ostvaren na području gospodarstva i trgovine te da je Vijeće Europe, drugim riječima, odnosi između vlada, dobilo najveću mogućnost za donošenje odluka. Ali sada se nameće i prevladavanje te faze kako bi se u potpunosti stvorila regulacija sudjelovanja u određivanju politike Europske unije, koja bi osigurala ne samo popravljanje štetnog razvoja stanja na tržištu, nego i u temeljima izradila i prakticirala pravedna socijalna politika te solidarnost među državama. Danas napredovanje u tom smjeru zahtijeva oslobađanje Europske unije od uglavnom gospodarski usmjerene prakse i njezino smještanje na polje donošenja političkih odluka, drugim riječima, na polje demokracije, ne samo parlamentarne nego i socijalne. Vijeće Europe ne smije više biti tajna konklava u kojoj se pregovara o interesima bez obzira na to što misli javnost. Ono mora postati transparentni zastupnički dom u kojemu će se odluke donositi na temelju većine glasova i u kojemu će svako odgovarati za svoje glasovanje pred građanima koji su ga izabrali kao predstavnika. Kad je riječ o zakonodavnoj ulozi, Vijeće Europe mora omogućiti sudjelovanje i regijama, barem kod onih pitanja koja se tiču upravo njih, i mora svoje ovlasti ravnopravno dijeliti s Europskim parlamentom, koji, opet, mora biti arbitar u ocjenjivanju suradnje s parlamentima pojedinih država i stalnog sudjelovanja građana. Sve to mora biti praćeno jačanjem Europskog povjerenstva, koje je zamišljeno kao europska vlada za vođenje politike u skladu sa svojim ovlastima, a to znači i s izabranim predsjednikom kojega može smijeniti Europski parlament, kako se već može i nazrijeti iz pozitivnog tumačenja promjena sporazuma potpisanih u Amsterdamu. Čini se da je na nedavnom sastanku šefova država i vlada, 15. i 16. listopada u P?rtschachu, posvećenom političkoj budućnosti Europske unije, Vijeće Europe započelo kretanje prema naprijed koje je bolje prilagođeno potrebama političkog sudjelovanja i zadovoljavanja socijalne pravde. Na tom je sastanku Europski parlament bio prisutan na dva načina. S jedne strane, preko svoga predsjednika, Jose Maria Gil-Roblesa, koji je jasno označio najvažnije probleme koje Vijeće Europe sada ima pred sobom. S druge strane, uz pomoć rezolucije koju je predložio predsjednik Institucionalnog povjerenstva Biagio de Giovanni, a prihvatio ga je Europski parlament velikom većinom glasova, i u kojoj se nalazi program čije bi ispunjavanje zajamčilo jačanje demokratske legitimnosti i djelotvornosti Europske unije. U tom kontekstu, izbori za Europski parlament, koji se održavaju 13. lipnja sljedeće godine, dobivaju važnost koja ne smije promaknuti nijednom građaninu Europske unije. U prvom redu, zato što je to već sada i naš prostor, koji nije u proturječju s našim nacionalnim identitetom. Naprotiv, to je način za rješavanje, posve prirodno i bez nepotrebnih i neplodnih sukobljavanja, svih legitimnih težnji povezanih s priznavanjem povijesnog identiteta. Drugo, zato što ćemo, u skladu s našim političkim stavovima, i pozivajući se povjerenje koje nam daju rezultati rada obavljenog u toj ustanovi tijekom njezina stvaranja, kao i kakvoća prijedloga o budućnosti koje iznose naši kandidati, moći slobodno i s punom odgovornošću izabrati svoje predstavnike. I treće, a mislim da je to i najvažnije, zato što će visok odaziv i glasovanje kod kojega čovjek zna koji je cilj toga glasovanja, bez obzira za koju će se mogućnost odlučiti, pridonijeti jačanju demokratskog autoriteta Europskog parlamenta i svakoga će birača učiniti većim Europljaninom, neovisno o količini eura koju bude imao u džepu", piše Antoni Gutierrez Diaz, potpredsjednik Europskog parlamenta.