NEW YORK, 19. studenoga (Hina) - Zbog pravde i istine, zbog +političkih razloga, ali i zbog uspjeha procesa pomirenja neophodno +je da suđenja pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) +odražavaju udio pojedine od sukobljenih
strana u počinjenim +zlodjelima.
NEW YORK, 19. studenoga (Hina) - Zbog pravde i istine, zbog
političkih razloga, ali i zbog uspjeha procesa pomirenja neophodno
je da suđenja pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY)
odražavaju udio pojedine od sukobljenih strana u počinjenim
zlodjelima.#L#
Na ovo je u četvrtak pred Općom skupštinom UN-a u New Yorku upozorio
stalni hrvatski predstavnik pri UN-u, veleposlanik Ivan Šimonović.
Govoreći u povodu Izvješća o ICTY-ju, Šimonović je upozorio da
dosad nitko nije optužen za zločine počinjene nad bosanskim
Hrvatima. "Time su ozbiljno ugroženi temeljni ciljevi Suda", rekao
je. Hrvatski veleposlanik je u privitku svog govora naveo 14
dokumentiranih slučajeva koji su se zbili od svibnja 1992. do
siječnja 1994. u kojima su žrtve bili Hrvati.
Šimonović je napomenuo da zbog brojnosti počinjenih zločina s jedne
strane a nedostatka sredstava i mogućnosti s druge, ICTY ne može
suditi svim ratnim zločincima. "Upravo stoga je važno da
tužiteljstvo, koristeći se svojim diskrecionim pravom, odrazi udio
pojedine strane u počinjenim ratnim zločinima", upozorio je
Šimonović.
Jedan od razloga zašto je samo 12 od 41 Srbina optuženog za ratne
zločine predan haaškom sudu Šimonović vidi u činjenici da Republika
Srpska i SRJ ne žele surađivati sa Sudom. "Teret odgovornosti za
učinkovit rad Suda leži na Vijeću sigurnosti UN-a", ocijenio je, a
Vijeće dosad nije pokazalo odlučnost da ICTY podupre energičnijim
mjerama. Šimonović je dodao da ga ohrabruje nedavna rezolucija
Vijeća, koja se zbog nesuradnje beogradskih vlasti i njihova
upornog odbijanja da Sudu izruče trojicu vukovarskih krvnika
poziva na Poglavlje VII. Povelje. "To pokazuje novu odlučnost
Vijeća da zaštiti vlastiti, kao i autoritet i vjerodostojnost
Suda", rekao je Šimonović.
Hrvatski veleposlanik pri UN-u je podsjetio da je Hrvatska još
1991. godine tražila od Vijeća sigurnosti uspostavu suda za ratne
zločine te da je među samo 20 država koje su svoje nacionalno
zakonodavstvo prilagodile potrebama suradnje s ICTY-jem.
Šimonović je, međutim, naglasio da Hrvatska ne prihvaća niti će
prihvatiti da ICTY ima bilo kakav nadzor nad djelovanjem hrvatskog
pravosuđa. Tzv. pravila puta, koja je prihvatila BiH, mogu
vrijediti samo na njezinu teritoriju. "Suverena država ima pravo
odlučiti prihvaća li nadzor međunarodnog tijela nad predmetima kao
preduvjet sudovanja pred nacionalnim sudovima", zaključio je
Šimonović.
(Hina) fp sv