ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Izmjenama i dopunama Zakona o +unutarnjim poslovima, investitorima, koji nemaju obvezu izgradnje +javnih skloništa, ukinula bi se obveza plaćanja doprinosa od 1,5 +posto. To će pojeftiniti izdavanje
građevinskih dozvola i voditi +smanjenju troškova izgradnje stanova. Istaknuto je to na današnjoj +sjednici hrvatske Vlade koja je u Saboru u drugo čitanje uputila +spomenuti zakonski prijedlog. Saboru je upućen, uz ostalo, i +prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Svetom Stolicom o +gospodarskim pitanjima, te o posredovanju i zastupanju u +osiguranju.
ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Izmjenama i dopunama Zakona o
unutarnjim poslovima, investitorima, koji nemaju obvezu izgradnje
javnih skloništa, ukinula bi se obveza plaćanja doprinosa od 1,5
posto. To će pojeftiniti izdavanje građevinskih dozvola i voditi
smanjenju troškova izgradnje stanova. Istaknuto je to na današnjoj
sjednici hrvatske Vlade koja je u Saboru u drugo čitanje uputila
spomenuti zakonski prijedlog. Saboru je upućen, uz ostalo, i
prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Svetom Stolicom o
gospodarskim pitanjima, te o posredovanju i zastupanju u
osiguranju. #L#
Izmjene Zakona o unutarnjim poslovima daljnje su rasterećenje
troškova izgradnje, kazao je premijer Zlatko Mateša izražavajući
nadu kako će to prepoznati i investitori i pojeftiniti izgradnju.
No, rasprava se povela oko odredbe po kojoj bi se sredstva za
održavanje i opremanje skloništa, uz ostalo, osigurala i
sredstvima zajedničke pričuve zgrada. Iako je brisanje te odredbe
prihvatilo Ministarstvo unutarnjih poslova, ministar prostornog
uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac podsjetio je da
skloništa nisu zajednički dio zgrade i ne služe samo onima koji u
njima stanuju, pa se ne mogu ni financirati iz zajedničke pričuve.
Skloništa su, dodaje i premijer, objekti javne namjene i nisu
vezana uz samu zgradu.
Detaljnija razrada sustava civilne zaštite, kao i pitanja vezanih
uz skloništa, najavljena je izradom novog prijedlogom zakona o
civilnoj zaštiti.
U cilju zaštite domaće proizvodnje, Vlada je danas utvrdila
količinske carine za uvoz sjemenskog krumpira (1,10 kuna), dok će
za cvjetaču i brokule, kelj pupčar i ostalo kupusno jestivo povrće
količinska carina iznositi 0,80 kuna po kilogramu. Ukinuta je pak
količinska carina na rajčicu (do sada 2,30 kuna po kilogramu).
Vlada je prihvatila i Izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske
agencije (HGA) za razdoblje od početka godine do kraja rujna. U tom
je razdoblju HGA odobrila 579 jamstava u iznosu višem od 95 milijuna
kuna, te dodijelila 477 bespovratnih financijskih potpora u iznosu
od 2,8 milijuna kuna. Najveći je broj jamstava odobren za Osječko-
baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a prednjače
poljoprivreda (75 posto) i proizvodnja (11 posto).
Po ocjeni ministara gospodarstva Nenada Porgesa, česte primjedbe
na rad HGA proizlaze iz nepoznavanja njezine djelatnosti i načina
rada. Stoga Porges i premijer posebno podupiru promidžbu HGA.
Akcija promidžbe do sada je održana u 13 županija i pokazuje
vidljive rezultate, istaknuo je direktor HGA Zdravko Muraj.
Po hitnom postupku Vlada je Saboru na prihvaćanje poslala prijedlog
zakona kojim bi se potvrdio Sporazum između Svete Stolice i
Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Taj je sporazum
potpisan 9. listopada ove godine, a njime se, uz ostalo, uređuju i
pitanja povrata imovine Katoličke crkve, oduzete u vrijeme
jugoslavenske komunističke vladavine. Inače, Vlada je, na temelju
tog sporazuma, u poračunu za iduću godinu već planirala 190
milijuna kuna za povrat crkvene imovine.
U drugo čitanje upućen je zakonski prijedlog o posredovanju i
zastupanju u osiguranju, koji, uz ostalo, utvrđuje da se
posredovanjem mogu baviti jedino pravne osobe koje su od Direkcije
za nadzor društava osiguranja dobile prethodno odobrenje za rad.
Uvjet za to je da osnivači, osim uplate temeljnog kapitala
(najmanje 200.000 kuna), pruže i druge dokaze da će društvo biti
osposobljeno za obavljanje poslova u osiguranju ili reosiguranju.
Vlada je dala državna jamstva Privrednoj banci Zagreb po ugovoru za
gradnju pet brodova u Brodotrogiru. Jamstva su dana do iznosa 40,8
milijuna američkih dolara, te za inozemno zaduživanje Hrvatske
brodogradnje u visini od 10 milijuna dolara. Ta su jamstva, po
Porgesovim obašnjenjima, uzrokovana i turbulencijama na
brodarskoj i brodograđevnoj sceni i padom cijene za oko 30 posto.
Održati potrebnu razinu zaposlenosti u Brodotrogiru važno je zbog
gospodarskih, socijalnih i nadasve političkih razloga, kazao je
ministar gospodarstva.
Zbog potreba daljnjih konzultacija Vlada na otvorenom današnjem
dijelu sjednice nije raspravila prijedloge izmjena Zakona o
zdravstvenom osiguranju. Izmjene, koje inače odvojeno predlažu
Vlada, Županijski dom Sabora, te Vladimir Šeks, kako je najavljeno,
Vlada će posebno raspraviti.
(Hina) bn gk