nj18 XI. TAZ: korupcija u povjerenstvu eu

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 18. XI. 1998. Posljednji ples u EU ugrožava male projekte "Zbog formalne pogreške brojne skupine koje se u cijelom svijetu bore za ljudska prava našle su se na rubu propasti. Najmanje 200 projekata neće se moći nastaviti. Krivac je nemar Europskog povjerenstva. Naime, Europska unija već godinama širom svijeta financira oko 1200 programa za demokratizaciju i promicanje ljudskih prava. Europska skupština stavljala je za tu svrhu svake godine na raspolaganje 200 milijuna maraka. Novac je po odgovarajućem nalogu trebao u prvom redu pripasti malim, nevladinim organizacijama. Povjerenstvo EU, odgovorno za provedbu takvih programa, dosad je zadaću izbora i izvedbe projekata povjeravalo Europskoj zakladi za ljudska prava, nevladinoj organizaciji. Taj je mehanizam po općoj procjeni funkcionirao jako dobro. Suradnici zaklade ispleli su širom svijeta gustu mrežu kontakata, putujući često i sami u pojedine zemlje kako bi provjerili primjenu novca i izabrali nove projekte. I dužnosnici povjerenstva EU potvrdili su da je zaklada radila pouzdano a pohvale na njezin naslov poslao je i Europski revizorski ured. No, otkad se povjerenstvo EU našlo na meti kritike zbog pojedinih slučajeva korupcije i zbog raznih nepravilnosti u radu vanjskog osoblja, plodna je suradnja prestala. Doduše, nepravilnosti su se dogodile na sasvim drugom području - primjerice pri subvencioniranju turizma i pri financiranju obnove u Bosni i Ruandi, ali povjerenstvo EU jako se uskomešalo i panično pokušava preduhitriti nove optužbe. Naime, kritika je usredotočena u prvom redu na praksu zapošljavanja vanjskih agencija, savjetnika i privremenih radnika za sve moguće zadaće. Ta je praksa, doduše, uobičajena i u državnim ministarstvima i katkad i nema alternativu jer uprave često nemaju osoblje ili čak ni samo nužno stručno znanje. No, povjerenstvo EU očito je jako pretjeralo, trošeći u prvom redu za financiranje kadrovske potpore, novac određen za sasvim druge namjene. Gledano iz pravne perspektive, ni troškovi Europske zaklade za ljudska prava nisu besprijekorno zaračunati. To je, doduše, moguće ispraviti jer je Europska skupština spremna odobriti dodatna sredstva u proračunu. No, ta procedura traje, a ovlašteni povjerenik EU Hans van den Broek više strahuje od eventualo spornog prijelaznog rješenja nego od zamiranja 200 projekata borbe za ljudska prava. U svakom slučaju, povjerenstvo EU neće obnoviti ugovor s Europskom zakladom za ljudska prava. Umjesto toga, danas u Bruxellesu jedan dužnosnik povjerenstva mozga nad više od 1200 projekata, na kojima je dosada radio 41 djelatnik. Nakon slobodne večeri dobit će potporu još četiri dužnosnika EU. Rezultat je suprotan svim temeljnim namjerama Europske skupštine. Umjesto malih projekata prioritet će dobiti u prvom redu veliki financijski korisnici kako bi troškovi uprave bili podnošljivi: 15 milijuna za gradnju kuća u Bosni, gomila novca za Vijeće Europe u Stra?burgu a nekoliko milijuna dobit će i OESS. Wilfried Telk?mper, zastupnik Zelenih u Europskoj skupštini, strahuje da se iza toga krije politička namjera. On tvrdi da su mnogi mali projekti nekim odgovornim političarima bili pretjerano nagnuti ulijevo. Desne primisli protiv zapošljavanja nezavisnih agencija time su zapravo prihvaćene, napominje Telk?mper. U takvu se sliku dobro uklapaju i višekratni posjeti zaklade CDU 'Konrad Adenauer' i zaklade CSU 'Hanns Seidel' mjerodavnom njemačkom glavnom ravnatelju G?nteru Burghardtu u Bruxellesu tijekom proteklih tjedana. Ogranci njemačkih stranaka imaju svoje urede u mnogim zemljama i rado prihvaćaju financijsku potporu EU za svoje mjere za promicanje demokracije. Zaklada SPD 'Friedrich Ebert' uživa ugled dobre adrese za provedbu projekata u istočnoj Europi i u trećem svijetu. No, upravo je zaklada 'Hanns Seidel' proteklih godina imala malo sreće sa svojim zahtjevima EU da joj odobri novac, primjerice, za pružanje potpore ukrajinskim oporbenim strankama pri 'formiranju vlade u sjeni'. Predstavnik zaklade 'Hanns Seidel' navodno je 'prilično snažno' upozorio u Bruxellesu na činjenicu da je Njemačka najveći netto-platiša u EU te da bi bilo primjereno voditi više računa o zakladama njemačkih stranaka. Sljedeći mjeseci pokazat će u kojoj se mjeri taj nastup dojmio povjerenstva EU. Europska zaklada za ljudska prava, koju revizori EU hvale kao 'branu političkom utjecaju', ubuduće sigurno neće imati nikakve veze s izborom i provedbom projekata. Štoviše, povjerenstvo EU razmatra mogućnost osnivanja vlastite agencije za ljudska prava, koja bi trebala obavljati isti posao i razviti sličnu kompetentnost. No, taj proces može trajati godinama. Odgovarajuća ideja trebala bi biti predstavljena na sastanku na vrhu EU, koji će u prosincu ove godine biti održan u Beču. Dotad će se neke skupine za borbu za ljudska prava već naći pred stečajem", napominje na kraju izvješća Alois Berger.