vlada reagira na otvoreno pismo pet školskih sindikata

ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Plaće u prosvjeti imale su brži rast od plaća zaposlenika ostalih korisnika državnoga proračuna i tu je sadržan selektivni pristup plaćama, prema zaključcima Zastupničkog doma Sabora. To je danas naglasio Ured za priopćavanje hrvatske Vlade, regirajući na otvoreno pismo koje je Pregovarački odbor pet školskih sindikata prošloga tjedna uputio premijeru Zlatku Mateši.#L# Vladin Ured navodi kako su plaće u prosvjeti usporedive s plaćama ostalih zaposlenika koji su plaćeni iz proračunskih sredstava, jer je njihov izvor finaciranja isti, a ne s prosječnim plaćama u Hrvatskoj. "Porast razine iznosa plaća korisnika državnog proračuna iz pregleda osnovice koja služi za obračun, proizlazi da do mandata premijera Zlatka Mateše, osnovica za obračun plaća korisnika proračunskih sredstava, pa tako i zaposlenika u osnovnom i srednjem školstvu, nije uvećavana dvije godine, da bi u razdoblju od 1. siječnja 1996. do 1. listopada 1998., bila uvećana za preko 51 posto". Za razliku od plaća ostalih korisnika državnoga proračuna, plaće zaposlenika u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima jesu povećane i to razvrstavanjem za jedna platni razred više kod VSS (čime su plaće uvećane za 5,5 posto), te razvrstavajem za dva platna razreda više nastavnicima i učiteljima s VŠS i SSS, (čime su plaće povećane 13 posto). Raščlambom plaća korisnika državnoga proračuna, plaće zaposlenih u osnovim i srednjim školama više su od plaća državnih službenika i namještenika i to - za VSS za 6,8 do 1,2 posto, za VŠS za 10 do 9,2 posto, i za SSS za 6,7 do 4 posto. Plaće prosvjetara veće su i od plaća znanstvenika i to za - VSS za 5,6 posto, VŠS za 6,3, i za SSS za 8,4 posto. Od djelatnika u socijalnoj skrbi, plaće prosvjetara su više, kod VŠS za 7,7 do 6,2 posto. Iskazane plaće u prosvjeti odnose se na redoviti rad i utvrđenu pedagošku normu. Ured priopćava i da su plaće u školama dodatno povećane po osnovu prava iz kolektivnih ugovora i drugih propisa kao što su naknade za rad u kombiniranim razredima, malim otočnim školama i drugo. "To znači da plaćanje tih dodatnih prava, koja ne ostvaruju ostali korisnici državog proračuna, predstavlja dodatno uvećanje plaća zaposlenicima u prosvjeti", zaključuje se u priopćenju. Ured ističe i kako je, za razliku od ostalih korisnika državnog proračuna, u 1996. svim zaposlenicima u školama isplaćena božićnica od 500 kuna neto po zaposleniku, a u 1997. u neto iznosu od 400 kuna. Povećanje osnovice za obračun plaća, kao i isplata svih spomenutih materijalnih prava zaposlenicima u školstvu predstavlja znatno poboljšanje materijalnog položaja tih zaposlenika, i veće je u odnosu na zaposlenike ostalih korisnika državnoga proračuna. To je ujedno najviša moguća razina do koje se u tim povećanjima moglo ići na raspoloživa sredstva u državnome proračunu, dodaje Ured. Vladin Ured na kraju ističe da je premijerova plaća, koja je isplaćena u ovom mjesecu, iznosila 8.276,78 kuna. (Hina) mb im