SINDIKAT ZNANOSTI O SVJETSKOJ KONFERENCIJI O VISOKOM OBRAZOVANJU

ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Broj studenata u svijetu se, u drugoj polovici 20. stoljeća, udeseterostručio, a visoko školstvo postalo je masovnim. O brojnim pitanjima, poput financiranja, kvalitete i ustroja visokoga školstva u tim, novonastalim, okolnostima bilo je riječi na prvoj Svjetskoj konferenciji o visokom obrazovanju UNESCO-a u Parizu na kojoj je od 5. do 9. listopada među 2700 sudionika bilo i hrvatsko izaslanstvo. #L# Najveće promjene u visokom obrazovanju dolaze s novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama koje utječu na smanjivanje tzv. odljeva mozgova, što je vrlo pozitivno, pogotovo za zemlje kao što je Hrvatska, rekao je sudionik konferencije Vilim Ribić, predsjednik Glavnoga vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na današnjoj tiskovnoj konferenciji. Jedan od glavnih čimbenika reforme visokoga školstva jest mogućnost izobrazbe tijekom cijeloga života, odnosno u raznim životnim dobima te zadržavanje autonomije sveučilišta koja je sve ugroženija od poslovnoga svijeta, zaključeno je u Parizu. Zato je u financiranju visokoga školstva dana prednost javnim fondovima pred biznisom jer se, po ocjeni sudionika konferencije, jedino tako može održati etička i prosvjetiteljska uloga sveučilišta te osigurati dostupnost školovanja svima koji to žele. Sindikalne predstavnike najviše je zanimalo poboljšanje položaja zaposlenika, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Zvonimir Šikić. Dometnuo je da će taj sindikat zatražiti da Vlada više izdvaja za znanstvena istraživanja i visoko školstvo od sadašnjih samo 1,28 posto bruto nacionalnoga dohotka. Hrvatsko izaslanstvo, u kojem su bili i predstavnici ministarstava, sveučilišta i sindikata, poduprlo je oba zaključna dokumenta na konferenciji u Parizu: Svjetsku deklaraciju o visokom obrazovanju za 21. stoljeće te Prioritetne aktivnosti za promjene i razvoj visokog obrazovanja. (Hina) bdj ds 191348 MET oct 98