US-LOGORI - MEMORIJALI-Vjerske zajednice +US IHT 12. XI. AUSCHWITZ ++SJEDINJENE DRŽAVE+THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE+12. XI. 1998.+Samo riječi prave povijesti trebaju obilježavati logore+"Sve glasnija rasprava o prisutnosti križeva
i crkava u poljskom +Auschwitzu izaziva nesnošljivost između Poljaka i Židova", piše +Walter Reich, viši znanstvenik Centra Woodrow Wilson i bivši +direktor američkoga muzeja holokausta. List prenosi njegov +komentar iz Los Angeles Timesa.+"Židovi se bune zbog prisutnosti kršćanskih vjerskih simbola i +građevina u logoru smrti, a Poljaci na te prosvjede odgovaraju +podizanjem novih križeva. Gomilaju se bojazni o izbijanju +antisemitizma, kao i optužbe za nepoštovanje vjere ili mrtvih.+Sadašnja bitka oko Auschwitza započela je u srpnju kad se proširila +vijest da će biti potpisan dogovor o zabrani postavljanja novih +vjerskih simbola i građevina u to područje. No odlučeno je da će se +dopustiti da križevi i crkve koje su ondje godinama ondje i ostanu +(u suprotnosti s međunarodnim dogovorom).+Neke židovske skupine prigovorile su da se ne bi smjelo dopustiti +međunarodno prihvaćanje postojećih simbola i građevina. Najviše su +prosvjedovali protiv 80 metara visokog križa u Auschwitzu I,
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
12. XI. 1998.
Samo riječi prave povijesti trebaju obilježavati logore
"Sve glasnija rasprava o prisutnosti križeva i crkava u poljskom
Auschwitzu izaziva nesnošljivost između Poljaka i Židova", piše
Walter Reich, viši znanstvenik Centra Woodrow Wilson i bivši
direktor američkoga muzeja holokausta. List prenosi njegov
komentar iz Los Angeles Timesa.
"Židovi se bune zbog prisutnosti kršćanskih vjerskih simbola i
građevina u logoru smrti, a Poljaci na te prosvjede odgovaraju
podizanjem novih križeva. Gomilaju se bojazni o izbijanju
antisemitizma, kao i optužbe za nepoštovanje vjere ili mrtvih.
Sadašnja bitka oko Auschwitza započela je u srpnju kad se proširila
vijest da će biti potpisan dogovor o zabrani postavljanja novih
vjerskih simbola i građevina u to područje. No odlučeno je da će se
dopustiti da križevi i crkve koje su ondje godinama ondje i ostanu
(u suprotnosti s međunarodnim dogovorom).
Neke židovske skupine prigovorile su da se ne bi smjelo dopustiti
međunarodno prihvaćanje postojećih simbola i građevina. Najviše su
prosvjedovali protiv 80 metara visokog križa u Auschwitzu I,
najstarijem dijelu sklopa Auschwitz, i crkve u bivšim stožeru SS-a
u obližnjem Birkenau, poznatom i kao Auschwitz II, golemoj tvornici
smrti stvorenoj da dovrši zadaću istrebljenja europskih Židova. Na
vrhu crkve i ispred nje nalaze se križevi.
Židovi napominju da je od 1,1 milijun do 1,5 milijuna žrtava koje su
nestale u Auschwitzu, bilo 90% Židova, te da je u Birkenau bilo oko
95% Židova.
Oni su priznali da je oko 75.000 katoličkih Poljaka, nestalih u
logoru golem gubitak za poljsku državu i da zaslužuje vječni
spomen. No također su ustvrdili da prisutnost križeva i crkava
znači iskrivljavanje povijesti.
Poljski su katolički nacionalisti gotovo smjesta podigli dodatne
križeve, dosad više od 200 njih u blizini velikoga križa u
Auschwitzu I. Oni su ustrajali na zahtjevu da križevi ondje ostanu,
čak i pošto su poljska vlada i poljski biskupi zatražili da se ti
novi križevi uklone.
Jedan poljski nacionalist ustrajao je na tome da 'Židovi ne mogu
govoriti Poljacima što da rade' u svojoj zemlji. Drugi, uključujući
i skinheadse, tvrde da Židovi nadziru i vladu i crkvu.
Šest članova američkog Kongresa pisalo je 11. kolovoza poljskom
premijeru, prosvjedujući protiv novih i starih križeva u
Auschwitzu I i crkve u Birkenauu. Takvi vjerski simboli i
građevine, izjavili su, 'neprikladni su na tom mjestu te krše
dogovor Unesca koji je Poljska potpisala krajem sedamdesetih.' Oni
su naglasili da poštuju križeve i crkve kao mjesta i simbole
svetosti, ali su dodali: 'Vjerujemo da oni ne pripadaju mjestu
poput Auschwitza - Birkenaua.' Potpisivanje dogovora odgođeno je.
Na nesreću, ista vrsta rasprave mogla bi izbiti na mjestima
nekoliko drugih nacističkih logora smrti u Poljskoj, koji su bili
čista središta za istrebljenje, usredotočena uglavnom na ubijanje
Židova. Procjenjuje se da je u Treblinki u plinskim komorama
ugušeno 750.000 Židova, uključujući većinu Židova iz varšavskog
geta; u Belzecu je ubijeno njih 600.000, možda više; u Sobiboru, oko
250.000; u Čelmnu njih oko 320.000. S obzirom na nedostatnost
dokumenata, ti brojevi su samo procjene.
Na nekim od tih mjesta križevi su podignuti, a vjerojatno će ih biti
postavljeno još. Na kraju bi se ti logori smrti mogli doživljavati u
prvom redu kao mjesta poljskoga katoličkog mučeništva, a pravi bi
identitet žrtava mogao biti iskrivljen vjerskim simbolima i
građevinama.
U logorima ne bi smjelo biti nikakvih vjerskih simbola niti
građevina, bilo koje vjere. Pepelu mrtvih trebalo bi dopustiti
neometano dostojanstvo počinka. Samo riječi točne povijesti
trebale bi biti prisutne na tim mjestima da obavijeste posjetitelje
tko je tamo ubijen, zašto i o koliko se ljudi radi. Samo istina može
biti njihov prikladan i trajan memorijal."