m. kovač: završena privatizacija u 2553 poduzeća

DUBROVNIK, 26. listopada (Hina) - Dosadašnji tijek privatizacije u Hrvatskoj sudionicima Međunarodne konferencije o privatizaciji u zemljama u tranziciji, predstavio je ministar privatizacije Milan Kovač. Od 2817 bivših društvenih poduzeća privatizacija je završena u 2553 poduzeća, čiji je kapital iznosio 84 milijarde kuna. #L# Mali dioničari, njih 660.000, kupili su dionice s popustom u vrijednosti oko 35 milijardi kuna. Invalidima Domovinskog rata i obiteljima poginulih branitelja dodijeljeno je gotovo pet milijuna dionica u 700 dioničkih društava, nominalno vrijednih 1,5 milijardi kuna. U procesu kuponske privatizacije koji je završen krajem rujna, sudjelovalo je 226.000 stradalnika Domovinskog rata koji su dobili dionice novimalno vijedne 13,5 milijardi kuna, izvijestio je ministar Kovač. U privatizaciju su, po njegovim riječima, poduzeća ulazila opterećena brojnim gospodarskim i socijalnim problemima. U mnogima tvrtkama tehnologija je bila zastarjela, menadžment nenaviknut tržišnom gospodarstvu, a problem je bio i višak radnika. Stoga se usporedo s privatizacijom provodilo restrukturiranje poduzeća, dokapitalizacija, sanacija, a neka su poduzeća otišla u stečaj. Hrvatska je imala jasan model privatizacije, koji nije dopuštao prodaju dionica neposrednom pogodbom, ocijenio je Kovač osvrčući se na mnoge kritike upućene procesu privatizacije. Sve dionice su prodavane javno, na burzi ili natječajem za prikupljanje ponuda, čije otvaranje je također bilo javno. Hrvatski fond za privatizaciju pokrenuo je više od 740 zahtjeva za kontrolu pretvorbe u razinim poduzećima, a obavljena je i kontrola dokapitalizacije u više od 150 poduzeća. O rezultatima kontrole Kovač nije govorio. Proces pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća skoro je završen. Sad slijedi privatizacija javnih poduzeća i banaka, a svako javno poduzeće - INA, HEP, HPT - privatizirat će se po posebnom zakonu, koji će tek biti donesen, najavio je ministar Kovač. Uzimajući sve ograničavajuće čimbenike u obzir, u cjelini možemo biti zadovoljni, procesom privatizacije u Hrvatskoj, ocijenio je ministar fiancija Borislav Škegro. Kao glavne ograničavajuće čimbenike naveo je očekivanja da se iz privatizacije mogu polučiti veliki financijski učinci, što se pokazalo krivim. Rat i stvorena nesigurnost usporili su dolazak stranog kapitala, a tranzicijska kriza koja se događala istodobno, kad i proces privatizacije, također je utjecala na privatizaciju, ističe Škegro. Posebice je istaknuo važnost makroekonomske stabilnost, rekavši kako se ta stabilnost može postići samo gospodarskim rastom, što je pokazalo hrvatsko iskustvo od 1994. do 1998. Nakon petgodišnjeg stabilizacijskog programa Hrvatska pokazuje zavidnu makroekonomsku stabilnost, koja se iskazuje stabilnim tečajem, uravnoteženim proračunom i zdravim financijama, kazao je ministar financija. "Najavljena privatizacija javnih poduzeća je manji rizik nego da smo se odlučili za klasične zajmove. Isto tako reforma mirovinskog sustava više ne može čekat, stoga je u privatizaciju javnih poduzeća potrebno krenuti baš sada", procijenio je ministar Škegro. Zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader, govorio je o gospodarskim i političkim odnosima Hrvatske i svijeta. Ocijenio je da svjetski proces globalizacije zahtijeva od Hrvatske uključivanje u europske i transatlantske integracije. Važnim korakom u tim integracijama drži ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) koji se, kako je rekao, može realno očekivati iduće godine. (Hina) žb sp