VOA 11. XI. O ISLAMU I HRV. POLITICI

GLAS AMERIKE - VOA 11. XI. 1998. Razgovor s povjesničarom Markom Prelecom iz Akademije američke Ratne mornarice u Annapolisu o strahu od islama u hrvatskoj politici vodio je Bojan Klima. "U Centru Woodrow Wilson, ovdje u Washingtonu, sinoć je održano predavanje pod naslovom 'Strah od islama u hrvatskoj politici'. Predavač je bio Marko Prelec, profesor povijesti na Akademiji američke Ratne mornarice u Annapolisu. Gospodin Prelec je nakon predavanja za Glas Amerike prokomentirao razvoj hrvatsko- bošnjačkih odnosa, a pokušao je i prognozirati njihovu budućnost. Marko Prelec je povijest hrvatsko-bošnjačkih odnosa, te promjene u percepciji islama u Hrvatskoj, morao sažeti u 35-minutno predavanje, nakon kojega su uslijedila pitanja ne odveć obaviještenog slušateljstva. Uspoređujući višestoljetno Otomansko Carstvo sa Sovjetskim Savezom, Marko Prelec je rekao da je u rubnim područjima, uz otomansku granicu, 'naravno, vladao strah od islama koji se širio'. No, navodeći primjere iz starohrvatske književnosti, iz djela Marka Marulića, Marko Prelec je pokazao da je postojala i ideja koegzistencije između kršćanstva i islama. Naveo je primjer prve hrvatske moderne stranke, Hrvatske stranke prava, koja je Bošnjake smatrala dijelom hrvatskog naroda. = Stranke koje su nakon nje slijedile također nisu imale problema s islamom, sve dok se on izražavao na razini vjerskog. Međutim, kad se islamska zajednica u Bosni počinje definirati u nacionalno- političkom smislu, u Hrvatskoj se ponovno budi strah od njezina širenja", smatra Marko Prelec. Iskaz takvog stajališta hrvatske suvremene politike prema islamu je i navodni dogovor Tuđman- Milošević o podjeli Bosne i Hercegovine iz proljeća 1991. godine. U suvremenoj Hrvatskoj i dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima žive Hrvati postoje, prema Marku Prelecu, dva zaista protu- islamizma: to je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i neki njegovi bliski suradnici te određeni broj nižeg svećenstva Katoličke crkve i hercegovački franjevci. = Odnosi s bošnjačkim narodom najviše će ovisiti o tome tko će biti na vlasti u Zagrebu. Komentirajući najavljeni Sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i federacije Bosne i Hercegovine, Marko Prelec je rekao da će on vjerojatno poboljšati odnose između dvije zemlje, jer je sa sporazumom vezano i rješavanje pitanja korištenja luke Ploče i prolaska kroz Neum. = Sigurno je važno da se jedanput riješi pitanje luke Ploče i prolaza kroz Neum. Mislim da je znakovito da se Hrvatska upravo odlučila na Ploče, a ne na mogućnost koja je tehnički možda teža, ali diplomatski lakša. A to je bosanskohercegovački izlaz na more tamo gdje ta država ima izlaz na more - u Neumu. Mogla se na primjer izgraditi cesta, vrlo jednostavno, ali za hrvatsku politiku je bilo važnije da to bude upravo na njezinu teritoriju tako da Hrvatska ima neku vrst kontrole, smatra Marko Prelec. Upitan što misli kako će se hrvatsko-bošnjački odnosi razvijati u sljedećih deset ili dvadeset godina, Marko Prelec odgovara: = To ovisi apsolutno o tome tko će biti na vlasti u Hrvatskoj. Ako se može vjerovati anketama, barem onima koje sam čitao za posljednjih godinu dana, sasvim je izvjesno da će HDZ na sljedećim izborima izgubiti većinu u Saboru, i da će im biti vrlo teško pobijediti na predsjedničkim izborima nakon toga. Međutim, stvari se uvijek mogu i promijeniti. Ako dođe na vlast neka druga stranka, ili koalicija, one su manje-više sve, osim ovih najmanjih stranaka desnice koje nemaju nikakve perspektive, puno pozitivnije u pitanju Bosne i imaju mnogo bolje odnose s bosanskom vladom, s bosanskim političarima, s hrvatskim političarima u Bosni, za razliku od Hercegovine, ali i s nekima u Hercegovini." (VOA)